Klasik o dr. Jekyllu i g. Hydeu na hrvatskom besplatno na internetu

Pixabay (ilustracija)

Svjetski književni klasik "Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea" Roberta Louisa Stevensona, u prijevodu Kristine Vlašić, objavljen je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK].

Objavljeno 1886. godine u Londonu djelo je bilo prilično dobro primljeno i sljedećih je godina tiskano u Americi i nekim europskim zemljama gdje je također imalo veliki uspjeh, podsjeća Društvo za promicanje književnosti na novim medijima koje je ovih dana objavilo tu besplatnu elektroničku knjigu.

Prema podacima mrežnih odredišta koja nude preuzimanja e-knjiga, i danas je popularno među čitateljima.

“Iz nekog razloga pripovijest je tijekom 20. stoljeća došla na glas kao priča o dobrom doktoru Jekyllu i zlom gospodinu Hydeu, iako takav način viđenja stvari nema nikakvo uporište u samom tekstu. Djelo je vrlo lako točno opisati – riječ je o pripovijesti o dobrom-lošem doktoru Jekyllu i zlom gospodinu Hydeu koji nije kriv što je zao”, dodaju iz Društva.

Napominju i kako je u trenutku nastanka djela Stevenson bio teško bolestan i neki biografi smatraju mogućim scenarij po kojem je zbog bolova primao velike količine lijekova na bazi opijata koji su mogli izazvati tešku paranoju i neobuzdanu agresivnost, zbog čega bi on sam možda poslužio kao model za nastanak Jekylla/Hydea.

Druge pak teorije govore o tome da ga je inspirirao njegov prijatelj, francuski učitelj Eugene Chantrelle koji je 1878. opijumom otrovao svoju suprugu, što je sve zaprepastilo jer se radilo o uzornom građaninu.

Stevenson: Od slave do ismijavanja i natrag

Robert Louis Stevenson, škotski romanopisac, pjesnik, esejist, putopisac i glazbenik (1850-1894) danas je najpoznatiji po djelima “Otok s blagom”, “Oteti”, “Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea” i “Dječji vrt u Versaju”.

Još je tijekom života bio književna zvijezda, a i danas je jedan dvadesetak najprevođenijih autora svjetske književnosti.

Unatoč tome, nakon Prvog svjetskog rata i uspona modernističke književnosti, njegov rad postaje predmetom loših kritika, među kojima i Virginije Woolf, ismijavanja tema i stila, te svođenja na autora ‘drugorazredne’ dječje literature i pisca jeftinih horora, do te mjere da su ga čak prešućivali u uglednim antologijama, poput oxfordskog ili Nortonovog izdanja Antologije engleske književnosti.

Krajem 20. stoljeća njegov književni opus je doživio revalorizaciju, pa ga se danas opet doživljava kao velikog i važnog pisca, svjedoka i kritičara ere Viktorijanaca, teoretičara književnosti, esejista, svjedoka kolonijalne povijesti Pacifičkog otočja i velikog humanista.

Mnogi ugledni autori navodili su ga svojim velikim utjecajem, najpoznatiji među njima su Jorge Luis Borges, Bertolt Brecht, Marcel Proust, Arthur Conan Doyle, Henry James, Cesare Pavese, Emilio Salgari, Ernest Hemingway, Rudyard Kipling, Jack London, Vladimir Nabokov, J. M. Barrie i G. K. Chesterton.

S objavljivanjem tog klasika pokrenute su redizajnirane mrežne stranice projekta Besplatnih elektroničkih knjiga, s unaprijeđenim glavnim izbornikom, informativnijim autorskim i naslovnim kazalima, olakšanom navigacijom u online inačicama knjiga, a najveća novost je naslovnica sa šest rubrika koja se osvježava u dnevnom ritmu.

Projekt BEK financijski podržavaju Zaklada “Kultura nova“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.