'Međunarodni dan zaštite slonova' ukazuje da, iako postoje brojne organizacije za njihovu zaštitu, te životinjske divove ugrožavaju krivolovaci zbog bjelokosti, gubitak staništa, ali i ljudi koji zbog profita koriste okrutne metode kako bi ih naučili trikovima, pretvarajući ih u atrakciju.
Međunarodni dan zaštite slonova -National Save The Elephant Day, proslavlja se 16. travnja, cilj mu je podignuti svijest o prijetnji za njihovu budućnost, ali i poticanje ljudi da se uključe u zaštitu dobroćudnih titana. Upozorava kako je pogubno inteligentne radoznalice slonove, oduzimajući im slobodu, pretvarati u turističke i cirkuske atrakcije ili ih pretvarati u radne životinje, čineći to na najbrutalniji način.
Slonovi su najveće živuće kopnene životinje na svijetu. S masom od oko pet kilograma, mozak slona je veći od bilo koje druge kopnene životinje, a dio mozga za pohranu sjećanja je jako velik. Širok spektar složenog ponašanja, primjerice upotreba alata, izražavanje tuge, stvaranje ‘jednostavne umjetnosti’, altruizam, igranje, suosjećanje i samosvijest, smisao za humor, suradnja s drugim jedinkama, dobro pamćenje i jezik, slonove smješta u krug najinteligentnijih životinja.
Slonovi međusobno komuniciraju složenim jezikom, ali i infrazvukom -zvukom niske frekvencije ispod 20Hz, koji ljudi ne čuju, i koji može putovati po nekoliko kilometara. Potvrđeno je i razvijeno seizmičko komuniciranje, kojim slonovi međusobno razgovaraju i prepoznaju se, putem vibracija u zemlji, a da se na klasičan način ne čuju ili vide.
Društveni su i imaju jake obiteljske veze, poznato je da uginule članove obitelji prekrivaju granjem i satima stoje kraj tijela kako bi im odali počast. Dobronamjerni su prema drugim vrstama, a konflikte pokušavaju riješiti na miran način. Ipak kada se naljute upozoravaju dizanjem surle i prašine i karakteristično ‘trube’ kao znak upozorenja. Danas postoje samo tri vrste slonova, Afrički, Afrički šumski i Azijski slon poznat kao Indijski, ostale su vrste su izumrle.
Pri rođenju, uobičajeno je da slonić ima oko 100 kilograma, žive sedamdesetak godina i, osim čovjeka, nemaju ozbiljnijih prirodnih neprijatelja. Osim za pijenje vode, disanje, držanje predmeta i hrane, surla im služi za kupanje ili špricanje blata za zaštitu od sunčevih zraka, također im služi i za pozdravljanje prolaznika. Smatra se da surle slona čini oko 100.000 mišića, a može biti duga dva metra i teška sto kilograma.
Kljove uglavnom štite surlu, a na njih se može i osloniti. Važne su kao oružje za napad i obranu, kao i za hvaljenje pred ženkama ali i mužjacima. Slonovi ih koriste za kopanje zemlje u potrazi za vodom, soli i korijenjem, gule koru sa stabala, i premještaju prepreke s puta, a koriste se i za obilježavanje teritorija.
Slonovi plivaju, ali ne mogu skakati ili galopirati, niti letjeti, iako to slonić Dumbo iz animiranih filmova, može. Način kretanja im je šetnja i brzi hod sličan trčanju. Među ostalim razlikama, afrički slonovi su veći i imaju veće uši od azijskih. Slonovi su biljojedi, a prehrana im je promjenjiva, sezonski i regionalno. Hrane se lišćem, korom, i plodovima drveća i grmlja i raznim biljem.
Svjetski dan slonova obilježava se od 12. kolovoza 2012. godine, kada je osnovana i fondacija za reintrodukciju slonova sa sjedištem u Tajlandu. Kanadska redateljica Patricia Sims, pomogla je pokretanje međunarodne inicijative 2012. prikazivanjem dokumentarnog filma ‘Povratak u šumu- Return to the Forest’, u kojem pripovijeda Star Trek legenda William Shatner.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
