Ljudi koji (pre)brzo jedu, uzimaju velike zalogaje i brzo gutaju te slina i enzimi ne stignu 'podmazati' hranu i razlomiti je na manje dijelove prije nego dospije u želudac. Kada brzo jedemo također gutamo puno zraka što može uzrokovati plinove i nadutost.
No prije svega, posljedica brzog jedenja može biti veliki osjećaj nelagode, problemi s probavom i pojava refluksa, simptoma prilikom kojeg dolazi do svojevrsnog vraćanja hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak, piše Zadovoljna.
“Probava počinje već u ustima i kada jedemo prebrzim tempom hrana se ne stigne razlomiti na sitnije dijelove i pravilno probaviti pa učestalo brzo jedenje može uzrokovati refluks. Hranu je prije gutanja potrebno dobro prožvakati, a koliko puta ćemo jedan zalogaj prožvakati ovisi o tome koju hranu jedemo te o veličini zalogaja. Dakle, to može biti 3, 5, 7, 10 puta”, ističe prof. dr. sc. Marko Duvnjak, specijalist interne medicine i uže specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.
Još jedan problem prebrzog jedenja koji može uzrokovati debljanje je taj što pojedemo više nego što nam zapravo treba da bismo bili siti. Kada hrana uđe u usta, tijelo signalizira probavnom traktu da je hrana na putu, a kada pojedemo dovoljno, želudac signalizira mozgu da je vrijeme da prestanemo jesti.
Međutim, ako jedete prebrzo propustit ćete te signale, ali ako usporite mozak će imati dovoljno vremena da primi signale i da prestanete jesti kada shvatite da ste siti. Istraživanja su također otkrila da ljudi koji jedu sporije unose manje kalorija i duže se osjećaju sitima, piše Zadovoljna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
