Postoje ljudi koji imaju sposobnost mijenjati svijet i živote drugih ljudi, ali je li zaista jedino inteligencija ono što genija izdvaja od ostalih ljudi na planetu?
To je jedno od pitanja na koje direktor Centra za istraživanje uma na Sveučilištu u Sydneyju Allan Snyder odgovara, prenose elektronski mediji.
On kaže da se taj termin najčešće pogrešno percipira i da ga je veoma teško definirati. “Geniji su veoma rijetki”, primejćuje on i dodaje da za njega nije koeficijent inteligencije to što čini genija, već da su to ljudi koji omogućavaju da se svijet vidi u novom svijetlu.
Znanstvenici su dugo pokušavali povezati genijalnost i visoki koeficijent inteligencije, ali bez uspjeha, uključujući i studiju koja je počela davne 1925. godine.
Prema riječima neuropsihologa sa Sveučilišta u Novom Meksiku Reck Young, genijalnost je izuzetno teško predvidjeti i ona ne zahtjeva izuzetno visoku razinu inteligencije.
PROČITAJTE JOŠ
Snyder smatra da osoba mora biti kreativna i imati hrabrosti da svoje ideje sprovede u dijelo bez obzira na otpor na koji nailaze. Taj znanstvenik se izuzetno interesira za proučavanje kreativnosti i osobina koje čine nekog “šampionom”.
“U najširem smislu, ono što ‘šampiona’ razlikuje od ostatka ljudi nije želja da budu najbolji ili strah od neuspjeha, već osjećaju nesvjesni otpor i odvratnost prema prosjeku”, smatra on.
Upornost i kreativnost?
Međutim, znanstvenici se slažu da ono što je neophodno da bi osoba bila genij su visoka razina kreativnosti i upornosti.
To se može vidjeti na primjeru australskog znanstvenika Barryja Marshalla koji je 2005. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, otkrivši da čir na želucu izazivaju bakterije, a ne stres, kao što se do tada mislilo.
Marshall i njegov kolega Robin Warren, patolog, vjerovali su da nastanak čira izazivaju bakterije, ali svoju teoriju nisu mogli potvrditi jer ta veza tijekom eksperimenata na laboratorijskim štakorima nije utvrđena, dok su eksperimenti na ljudima bili zabranjeni.
U očaju, profesor Marshall pomiješao je bakterije s tekućinom koju je popio. Nakon par dana, pokazalo se da je njegova pretpostavka bila točna – on je dobio čir i dokazao da bi se ovaj zdravstveni problem mogao izliječiti antibioticima.
“U nekom krajnjem smislu, kreativnost predstavlja akt pobune. Morate biti spremni na to da se do kraja borite za svoje ideje, čak i kada svi ostali smatraju da niste u pravu”, smatra Snyder.
Vrlina
Ali vrlina koja više od bilo čega karakterizira genije je sposobnost da nikada ne prestanu razmišljati o problemu, tvrdi profesor McMahon, autor knjige Divine Fury: A History of Genius.
U filmu “Teorija svega” ta osobina je vrlo dobro prikazana. Naime, fizičar Steven Hawking usprkos svojoj bolesti pokušava se popeti uz stepenice svoje kuće, pokazujući kapacitet za uporno traženje rješenja na duže staze.
“Usprkos tome što se ta osobina često smatra tvrdoglavošću ili opsesijom, upravo ona je to što genije razlikuje od inteligentnih ljudi“, zaključuje McMahon.
