Light (lagani) ili običan proizvod – gotovo i nema dvojbe koju od te dvije inačice mlijeka, jogurta, margarina, majoneze, bezalkoholnih pića, žitarica... istog proizvođača staviti u košaru.

Prema nekim istraživanjima, više od 50 posto potrošača zainteresirano je za proizvode sa smanjenim količinama masti, soli, šećera, od kojih 25 posto tvrdi da su na dijeti, a 70 posto bi htjelo smršavjeti. Većina ih misli kako su klasični, originalni proizvodi i manje zdravi od onih koji se reklamiraju s manje ili bez šećera, masti, da su niskokalorični… pa nije čudno da prehrambena industrija u toj niši bere sve veću zaradu. No, treba li im vjerovati?

Dio stručnjaka drži kako nema dvojbe da su “light” proizvodi štetni. Jogurti sa smanjenim udjelom masnoće debljaju više od punomasnih proizvoda jer im se često dodaju šećeri i drugi aditivi kojima se nadoknađuje nedostatak masti, tvrde iz organizacije Nutrition Science Initiative upozoravajući i kako takva kombinacija dodataka uzrokuje i otpornost na inzulin, što je osnova za pretilost, pa i dijabetes tipa 2. Tijekom petogodišnjeg istraživanja Danci su, uspoređujući rast potrošnje “light” proizvoda s rastom pretilosti, došli do spoznaje kako oni jesu “krivi” za debljanje nacije. No samo zato što su zbog neinformiranosti mnogi s jednog originalnog proizvoda dnevno ili tjedno prešli na neograničenu potrošnju “lighta”, objašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar, koji čarobnu formulu vidi u umjerenosti, kako u “običnim”, tako i u “light” proizvodima. Proizvod koji nosi tvrdnju “light”, lagan ili dijetalan, prema važećoj regulativi o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama treba nositi i dokazanu tvrdnju jednog ili više svojstava koja utječu na dijetalnost te hrane poput smanjenog udjela masnoća i/ili šećera, objašnjava on.

“Uspoređuju li se light i obična majoneza, zamjetno je da su ulja i masti u light proizvodu zamijenjeni nekim drugim sastojcima kako bi se u njima smanjila količina energije najmanje 30%. U light majonezi dodan je, primjerice, modificirani škrob i smanjen sadržaj ulja koje ima najviše kalorija”, kaže Lasić. Renomirani proizvođači uglavnom jako paze da su njihove tvrdnje istinite. No, ima i obmanjujućih, pogotovo kad su posrijedi manje manufakture, iskustvo je tog stručnjaka. Primjerice, za sok od aronije često se ističe da je pun vitamina C i željeza. A onda analiza pokaže da je vitamin “ubijen” pasterizacijom, a ni željeza nema dovoljno za tvrdnju.

“Umjetna sladila, pak, čak ni stevija, light proizvodima ne daju okuse originala, a dok mislimo kako s njima unosimo manje masnoća, a time i kalorija, iz njih su možda nestali i poželjni nutrijenti poput vitamina A, D, E, pa i K, koji su topivi u mastima i jako bitni. To je i jedan od razloga zašto se “light” proizvodi nikako ne preporučuju i nisu primjereni vrtićkoj djeci i školarcima”, objašnjava Lasić.

Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica i direktorica Vitaminoteke, kaže kako načelo umjerenosti treba u svakom trenutku biti ideja vodilja, kao i činjenica da je organizmu za optimalno funkcioniranje potreban uravnotežen unos svih nutrijenata (45-60% ugljikohidrata, 25-30% masti, 15-20% proteina uz bitnih 25-30 g prehrambenih vlakana). “Motivi za konzumaciju light proizvoda kontrola su tjelesne mase, poboljšanje prehrane, preporuka liječnika kod šećerne bolesti, debljine, inzulinske rezistencije, povišenog krvnog tlaka… Kako bi njihova konzumacija zaista bila učinkovita, nužna je selektivnost i umjerenost. Odsutnost ili mala količina određenog nutrijenta (šećera, soli, masti) u light proizvodima često je shvaćeno kao poziv na njihovu neograničenu konzumaciju. Međutim, nikako ne treba zanemariti činjenicu da – usprkos smanjenoj količini – proizvod obično ipak sadrži dotični nutrijent te da se njegovom povećanom konzumacijom postiže jednak učinak: povećan unos onoga što se izbjegava”, istaknula je, piše Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.