Planovi da se u središtu Praga ponovno podigne barokni stup s pozlaćenim kipom Djevice Marije na vrhu, izazvao je vjerske kontroverze u Češkoj, europskoj zemlji s najmanje religioznih.

Skupina katolika i povijesnih entuzijasta nada da se da će podignuti repliku izvornog spomenika, podignutog 1650. i srušenog 1918., na njegovoj izvornoj lokaciji – Staromestskim namestima, središnjem trgu praškog starog grada. 

“Onoga dana kada se spomenik podigne, znat ćemo da je došlo do pomirenja”, kaže kipar  Petr Vana, autor replike.

Nedugo nakon pada komunizma 1989., mjesni katolici i skupina povjesničara osnovala je “Savez za obnovu Marijanskog spomenika”. Vana je izabran za autora i proveo je iduća dva desetljeća radeći na projektu. 

Na izvornom stupu visokom 15 metara, podignutom 1650., stajala se pozlaćena Djevica Marija baroknog skulptora Jana Bendla. Bio je to spomenik u čast praškim braniteljima protiv nadiruće protestanstke švedske vojske na kraju Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.). 

Ali je u očima običnih Čeha spomenik simbolizirao nasilnu habsburšku rekatolizaciju zemlje koja se ponosila vjerskim reformatorom Janom Husom, spaljenom kao heretikom 1415. 

Trećeg studenoga 1918., samo nakoliko dana nakon što je Čahoslovačka stekla neovisnost od umiruće Austro-Ugarske, svjetina predvođena anarhistom Frantom Sauerom srušila je stup uzvikujući “Dalje od Beča, dalje od Rima”. 

Mnogi Česi tada su okrenuli leđa Katoličkoj Crkvi, a još više ih je to učinilo tijekom komunističkog režima od 1948. do 1989. 

Vjernici su sada u Češkoj manjina. Od 10,6 milijuna stanovnika, 8,6 milijuna ih se izjašnjava ateistima ili se na popisima stanovništva ne žele izjasniti o vjeri. 

“Taj stup je bio simbol vjerske netolerancije”, kazao je jedan od protivnika projekta Jan Vano.

Drugi, Zdenek Zacpal, kaže da je spomenik “ciničan” jer je bio podignut nedaleko od mjesta gdje je pogubljeno 27 protestanata u lipnju 1621. godine. 

Obnova spomenika trenutno je zapela u birokratskim zavrzlamama. Iako aktivisti imaju građevinsku dozvolu koja istječe u srpnju, gradske vlasti kažu da nemaju lokacijsku. Vana kaže da se s njima u gradskom vijeću “loptaju” i ne znaju kome bi se prije obratili. 

Oni su nekoliko puta pokušali podići ploče kojima je popločen trg i početi gradnju, ali su ih u tome spriječili komunalni redari čiji je kombi sada neprestano parkiran uz nesuđeno gradilište.  

“Nedostaje nam samo jedan komad papira. Nadam se da ćemo ga uskoro imati i da će radovi početi”, kazao je Vana. 

U međuvremenu, do konačne odluke, Vanina 60 tona teška skulptura čeka u dijelovima na brodu usidrenom na Vltavi pokraj centra grada.