Med ima niz prednosti, no ne treba ga davati djeci mlađoj od godine dana, dok ga kod starije djece treba uvoditi u prehranu postupno, jer postoji opasnost od alergija.
Med je po svojoj ljekovitosti jedna od najvrjednijih namirnica koje poznajemo i može se preporučiti svima, bilo da je riječ o zdravim ljudima kojima je važna prevencija bolesti i očuvanje zdravlja, ili ljudima kojima imaju određenih zdravstvenih problema, kaže nutricionist Nikola Roca, voditelj Nutrimens Centra za prirodnu prehranu.
“Istina, postoje ljudi koji mogu biti alergični na med, no njihov je udio izuzetno mali, kreće se i ispod 1 posto. Nije preporučljiv ni za djecu mlađu od godine dana, a i nakon toga u prehranu djeteta treba ga uvoditi vrlo postupno, upozorava. Naime, med je gusta i ‘teška’ namirnica, koja kod djece s osjetljivom probavom može izazvati grčeve, pa se preporučuje izbjegavati ga prije djetetove prve godine”, kaže Roco.
Osim toga, med može sadržavati spore bakterije koje kod tako male djece mogu izazvati botulizam, akutno stanje koje izazivaju otrovi iz bakterija, piše 24sata.
S druge strane, ako kod djeteta postoji peludna alergija, može biti alergično i na med od tih biljaka, pa i na med općenito, pa ga treba uvoditi u prehranu pomalo. Primijetite li kod djeteta osip, svrbež na koži, ili se dijete žali na grčeve nakon konzumacije meda, moguće je riječ o alergijskoj reakciji i dobro je javiti se pedijatru. No, kod većine ostalih med djeluje kao prirodna terapija i može se preporučiti svakodnevno uzimanje bez ograničenja.
“Istina je tek da treba voditi računa da ga konzumiramo umjereno, jer je bogat šećerom i sadržava dosta kalorija. No, jedan gram meda sadrži oko 4 kalorije, a jedna mala žličica meda sadrži oko 5 grama, dok velika žlica može sadržavati do 20 grama meda. S obzirom da je riječ o gustoj namirnici koja je slatka, nutritivno vrlo bogata i zasitna, u većini slučajeva nakon žlice ili dvije najčešće ga više i ne možemo jesti, tako da ćemo teško pretjerati s unosom kalorija samo s medom”, kaže nutricionist.
Ne trebaju ga se ‘bojati’ ni dijabetičari, jer šećer koji med sadrži dolazi u jednostavnom obliku koji naš organizam optimalno može iskoristiti, kao hranu za mozak i druge organe, a uz druge vrijedne sastojke svakako je bolji zaslađivač od mnogih koji se inače koriste.
Mnoga istraživanja već su dokazala da naš organizam zadržava više kalcija iz hrane ako se obični šećer zamijeni medom, a isto vrijedi i za magnezij. Med je koristan i sportašima, ili ljudima koji su izloženi teškim fizičkim naporima, jer osigurava brzi izvor energije kroz dulji period, a danas se zna da ima i snažno antioksidativno djelovanje. Slijedom toga, dobar je i za zdravlje krvnih žila, odnosno kardiovaskularnog sustava.
“Mnogi ljudi ne znaju da med sadržava značajnu količinu željeza. Osim toga, potiče proizvodnju hemoglobina, odnosno jača krv, pa se posebno preporučuje ženama, koje jednom mjesečno zbog menstruacije gube dosta krvi i mogu imati problema s anemijom. Iz istog razloga koristan je i za kronične bolesnike kod kojih je nedostatak željeza jedan od popratnih simptoma bolesti, ili samo posljedica iscrpljenosti organizma”, kaže nutricionist Roco. U tu svrhu posebno se preporučuje smoothie koji je kombinacija meda i zelenog lisnatog povrća, prije svega kelja, dodaje.
“Takvo povrće sadrži klorofil, a kod kelja postoji i visoki udio magnezija i u kombinaciji s medom zapravo unosite u organizam potpuno gotov hemoglobin”, ističe voditelj Nutrimens Centra.
Med je, dodaje, odličan prezervativ, pa se može koristiti u kombinaciji s nekim ljekovitim namirnicama, primjerice češnjakom, kurkumom, đumbirom ili cimetom, čime se, uz sva pozitivna svojstva meda, bolje mogu iskoristiti i dobra svojstva koje te namirnice imaju.
“Tako se, na primjer, kombinacija meda i kurkume može koristiti u prevenciji Alzheimerove bolesti. Recept je jednostavan: Na jednu jušnu žlicu praha kurkume, na primjer, treba dodati 4 žlice meda i dobro promiješati dok ne dobijete gustu pastu. Tu pastu možete čuvati u hladnjaku nekoliko dana, i koristiti po žličicu, dvije na dan da biste zasladili čaj. Osim što će ga zasladiti, time ste dobili i izuzetno vrijedan dodatak prehrani koji je vrlo ljekovit. I sigurno bolji izbor od nekih kapsula kurkume koje ćete kupiti, a koje sadrže i niz drugih tvari koje nam u prehrani nisu potrebne”, kaže sugovornik.
Naravno, uvijek je dobro imati na umu da kupujemo kvalitetan med kod provjerenih proizvođača, jer se na tržištu mogu pronaći i lošije verzije kojima su dodani, a ukoliko imate problema s probavom nakon konzumacije meda, ne zaboravite da ga uvijek treba konzumirati tako da ga neko vrijeme otapamo u ustima, te ‘zaliti’ s malo vode ili čaja. Ljudi koji ga teže podnose mogu to riješiti i tako da ga ne konzumiraju ‘na žlicu’ već otopljenog u nekoj tekućini, njegova se pozitivna svojstva ne gube.
Kako pčele prave med?
Kad se spusti na cvijet, pčela isiše slatki tekući nektar. Pohranjuje ga u vrećici na tijelu u kojoj ga enzimi razgrađuju na jednostavne šećere i po povratku u košnicu premješta u saće. Dok lebde iznad ćelija saća, pčele stvaraju povjetarac koji suši nektar dok ne postane med, a zatim ga zapečate voskom. Za kilogram meda pčele moraju posjetiti dva milijuna cvjetova.
Iako prolazi kroz dio probavnog trakta pčele, nektar završava u vrećici u tijelu koja nema veze sa želucem i kasnije se ne vraća kroz probavni sustav, pa ne možemo reći da je to nešto što su pčele povratile, piše 24sata.
Ljudi prikupljaju med već tisućama godina. Crteži na stijenama iz 6000. godine prije Krista prikazuju ljude koji beru med. Pčelinji vosak iz oko 8000. godine prije Krista pronađen je u loncima za kuhanje u Turskoj. Do 2400. godine prije Krista, Egipćani su bili vješti pčelari. Kad su rani ljudi raščistili šume radi pašnjaka, stvorili su staništa pogodna za pčele, na kojima je raslo cvijeće i grmlje, a kako su kao poljoprivrednici selili u nova područja, slijedile su ih i pčele.
Najstarije fermentirano piće na svijetu
Najstarije poznato fermentirano piće napravljeno je od meda. Znanstvenici su otkrili to piće u posudama od keramike starima 9000 godina koje su pronađene na sjeveru Kine. Recept je uključivao rižu i voće. Danas pivari koriste med kako bi pivo postalo slatko ili suho, ili za dodavanje arome.
Liječi rane
Upotreba meda u liječenju rana i opeklina stoljećima je dio tradicionalne medicine. Med sadrži prirodne spojeve koji se bore protiv bakterija te potiču ozdravljenje kože. Također, pomaže ublažavanju otoka.
Može trajati tisućama godina
Znanstvenici su pronašli posude s medom u egipatskim grobnicama, i još uvijek ga je sigurno jesti. No, treba ga čuvati i dobro zatvorenoj posudi na suhom i hladnom mjestu.
Studije pokazuju da mala količina meda može pomoći da se ublaži kašalj efikasnije nego sirupi koje često kupujemo. Posebno se preporučuje djeci, no – ponovimo – ne mlađoj od godine dana, dok kod veće djece med treba uvoditi u prehranu postupno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.