Riječ je o najsretnijoj zemlji na svijetu, o zemlji u kojoj se čovjeku vjeruje dok se ne dokaže suprotno, o dokazano najpoštenijoj naciji, tu se vjeruje vladi, sugrađanima, policiji, plaća se porez... Evo kako je do toga došlo
Popularnu indijsku spisateljicu Srishti Chaudhary tog su prosinca u Helsinkiju dočekali snijeg i hladnoća, kako je i očekivala u zemlji čiji se znatan dio teritorija nalazi unutar polarnog kruga. Zabundana u šal, rukavice i kapu tražila je na željezničkom kolodvoru kiosk s najpovoljnijom SIM karticom, da bi u jednom trenutku shvatila da je na nekom od tih mjesta ostavila svoju kapu. I morala se vratiti.
Ono što se potom dogodilo, ponukalo ju je da istraži i za BBC travel napiše članak o uzrocima zašto su Finci najpoštenija nacija na svijetu. Frustrirano se vraćala stazom koju je prethodno prošla da bi, što ju je iznenadilo, svoju kapu pronašla na vrhu jednog od božićnih drvaca uz jedan od kioska.
Usput je doznala da je u Finskoj najnormalnija stvar da su izgubljene kape na isti način izložene po božićnim drvcima. Tako je doznala da se u Finskoj općenito drži da je netko pošten sve dok se ne pokaže suprotno. Tako je doznala da u toj zemlji i inače izgubljene stvari u pravilu nalaze put nazad svom vlasniku.
VEZANE VIJESTI
„Poštenje je osobina finske kulture, barem ako se uspoređuje s drugim kulturama… U Engleskoj postoji izreka da je istina tako dragocjena da ju se treba koristiti štedljivo. Ali u Finskoj ljudi istinu govore cijelo vrijeme”, objašnjavao je Chaudhary poslije Johannes Kananen, predavač na Švedskoj znanstvenoj školi na Sveučilištu u Helsinkiju.
Poštenje Finaca nije mit. Riječ je o dokazanoj, čak u nekoj mjeri i izmjerenoj činjenici. Prije nekoliko godina, piše Chaudhary, Reader’s Digest proveo je „test izgubljenih novčanika” diljem svijeta. Svaki novčanik u sebi je imao novčanicu od 50 dolara i informacije o vlasniku. Diljem svijeta istraživači su „posijali” 192 novčanika, ali nigdje se nije dogodilo ono što je zabilježeno u Helsinkiju, da nalaznici od 12 novčanika vrate njih 11.
Chaudhary navodi da je Finska kao država relativno nova vijest. Stoljećima je ta zemlja bila dijelom Švedskog Kraljevstva. Švedski je govorila bogata elita, a finski niže klase, seljaci i kler. Tek 1809. godina, nakon jednog od ratova Finska je od Aleksandra I, ruskog vladara, dobila autonomiju kao „Veliko vojvodstvo”. Urpu Strellman objasnila je Chaudhary da se tada počela stvarati stereotipna slika o Fincu kao o čvrstom, umjerenom čovjeku, naviklom na naporan rad.
„Pristojni ljudi koji prolaze kroz teška vremena, a pritom se suočavaju što god im sudbina nanese na put. To su osobine koje se povezuju s poštenjem”, objasnila joj je Strellman.
Riječ je bila o vrlinama o kojima je dobrim dijelom ovisilo preživljavanje u mračnim arktičkim zimama. Finci imaju svoju riječ za koncept borbenosti, tvrdoće i otpornosti, to je „sisu” i to je ugrađeno u nacionalni identitet. Smatra se da je u izgradnji ovakve kulture ulogu odigralo i pojavljivanje evangeličke luteranske crkve u Finskoj, te uvođenje protestantske etike u naciju nakon što se ova odvojila od Švedske. Kananen je Chaudhary, kao primjer, ispričao da je nacija bila užasno ozlojeđen anakon skandala na doping kontroli u Finskoj u nordijskom skijanju 2001. Ispalo je da je šestero finskih sportaša bilo pozitivno na doping, što je javnost doživjela kao kolektivnu sramotu nacije.
„Najgora stvar nije bio sam skandal koliko udarac u fasadu čestitosti u sportu, te u mit o poštenim, vrijednim Fincima za što su smatrali da je razbijen”, kazao joj je Kananen.
Nasuprot tome, dodao je, kada je iste godine jedna norveška skijašica uhvaćena u mrežu kontrola na doping, javnost u Norveškoj solidarizirala se s njom i tražila što blažu kaznu.
„U Finskoj državu se smatra prijateljem, a ne neprijateljem. Smatraju se sredstvom kolektivnog dobra, te da javni dužnosnici rade u interesu svih”, rekao joj je.
#related-news_0
Finci zbog toga vjeruju sugrađanima, čak i policiji, rado plaćaju porez i ne pada im na pamet utajivati ga. A što ako se nekoga uhvati u laži? U malim zajednicama takvome se više ne vjeruje. A Finska ima 5,5 milijuna stanovnika na ogromnom teritoriju.
„Ako Finac zaključi da niste vrijedni povjerenja, smatrajte taj most srušenim i računajte da će se to širiti. Oni nisu skloni govoriti vam iza leđa. Ali ako netko nekoga pita što misli o vama, to će biti problem”, objasnio joj je Gokul Srinivasan, inženjer za robotiku koji živi u Finskoj.
Chaudhary je uoči dolaska u Finsku jako zanimalo na što će nalikovati zemlja koja je treću godinu za redom izabrana kao najsrtetnija zemlja na svijetu. Ispalo je da u toj zemlji, unatoč poštenju, sreća nije tako očita. Ljudi su spremni pomoći, ali se ne petljaju u stvari. Dragi su, ali i stoici i nisu pretjerano otvoreni na prvu. Oni sami objasnili su joj da su loši u čavrljanju, da će radije šutjeti nego brbljati o nečem beznačajnom.
„Postoji snažna svijest o tome da se o stvarima govori kakve jesu, a ne da se daju prazna obećanja i da se ne nastoji stvari prikazati ljepšima nego što jesu”, nabrajala joj je primjere Strellman.
To se osjeti čak i u jeziku. Na finskom, kaže, superlativi mogu zvučati arogantno, Finci uzimaju zdravo za gotovo i doslovno ono što je izrečeno.
„Tako, ako kažete da ste jeli najbolji hamburger ikad, to bi moglo dovesti do rasprave u kojoj ćete navesti gdje ste sve u životu jeli birhere i koji su to vaši posebni kriteriji da je ovaj bio najbolji. Ako ne možete dokazati da je ovaj hamburger objektivno bio najbolji, ispast ćete sumnjivi i, da, zasigurno i arogantni”, objasnio joj je Kananen i to.
S druge strane, dodao je, ima to i negativne posljedice. Recimo. A to je tendencija da se u jednom trenutku dopušta postojanje samo jedne istine.
„Nismo previše dobro u toleriranje različitosti mišljenja i duboko je ukorijenjeno mišljenje da postoji samo jedna istina.”
Većinom se, ipak, u Finskoj smatra da je poštenje najbolja stvar za pridržavati je se. Pa ako ste slučajno zabrinuti dok u nekom finskom gradu idete od bara do bara i u svakom svoj kaput ostavljate bez ikakvog nadzora na vješalici pored ulaza, te nekome kažete što vas brine, bez sumnje ćete čuti ono što ste čuli sto puta ranije: „Bez brige. Nitko ga neće uzeti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
