Ljubitelji čokolade osjetit će i sitne razlike u varijacijama na temu, ali to ih neće spriječiti da jedu sve. Od onih tamnih do mliječnih, punjenih ili bijelih čokolada. Pa i ako je loše kvalitete - to je ipak čokolada!

Danas je Međunarodni dan čokolade. No osim 7. srpnja, ona se slavi i 28. srpnja kao Nacionalni dan mliječne čokolade u Americi, pa ponovno Međunarodni dan čokolade 13. rujna i Međunarodni dan gorko-slatke čokolade s bademima 7. studenog.

Čokolada je gotovo pa povrće

Svi vi koji je obožavate možete se tako tješiti svaki put kad pretjerate. Čokolada se pravi od kakaova ploda, odnosno njegova sjemena koji raste na drvetu kakaovca.

Bijela čokolada tehnički nije čokolada?

Ne sadrži kakaov prah, ali sadrži kakaov maslac. Ima pravo zvati se čokolada, pišu 24sata.

Postoje četiri vrste čokolade:

1. Tamna čokolada – bila je prva vrsta čokolade poznata od 1900. g. pr. Krista. Konzumirali su je kao napitak. Od 1828. tamna se čokolada prvi put pojavljuje u krutom obliku.

2. Mliječna čokolada – napravljena prvi put 1876. godine. Zasluge idu tvornici Nestle iako je izumitelj Švicarac Daniel Peter.

3. Bijela čokolada – na tržište dolazi 1936. Proizvođač je također Nestle.

4. Ruby čokolada – čak 81 godinu kasnije, 2017. dobivamo novu vrstu čokolade. Proizveo ju je Barry Callebaut. Riječ je o čokoladi ružičaste boje bez umjetnih aroma, boja i aditiva kojoj se prirodna boja zadržava posebnim procesom tzv. ruby kakaovca. Barry Callebaut je inače jedan od vodećih prerađivača kakaovca i proizvođač čokolade. Tvrtka je nastala spajanjem belgijske tvornice čokolade Callebaut i francuske kompanije Cacao Barry. Sjedište im je u Švicarskoj.

Prije nešto više od deset godina stručnjaci za kakaovac primijetili su da dijelovi određene vrste kakaovih zrna mogu proizvesti čokoladu posebnog okusa i boje. Ruby čokolada ne sadrži bobice voća, njihove arome ni boju, ali ima okus sličan bobicama. U tvrtci ističu da okus kakaovca najviše ovisi o samom terenu na kojemu rastu te o klimatskim uvjetima.

Dug život, kratka berba

Drvo kakaovca može živjeti i do 200 godina, no plodove daje samo 25 godina.

Što utječe na kvalitetu?

Na kvalitetu čokolade najviše utječu kvaliteta i proces obrade zrna kakaovca.

Dobar okus…

Nakon što ste pojeli čokoladu, okus se treba osjećati još nekoliko minuta. Taj okus treba biti čist i bez taloga. Neke čokolade ostavljaju okus i do 45 minuta.

Kako znati koliko čega ima u čokoladi?

Sastojci na deklaraciji napisani su prema količini, od većeg prema manjem. Na crnoj čokoladi prvi je kakao (kakaova masa), a na mliječnoj šećer.

Što trebate osjetiti u ustima?

Čokolada u ustima treba ostavljati gladak, kremast okus koji se nježno rastvara u kremastu tekućinu. Ne bi se smjela lijepiti ili biti zrnasta.

Pucanje čokolade

Mnogi stručnjaci za čokoladu ističu da je najbolja ona koja puca kada je prelomite. No ukoliko je držite na sobnoj temperaturi to često neće biti moguće, a to ovisi i o njenom sastavu. Ohladite li je u hladnjaku, lakše ćete dobiti taj zvuk.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.