Noćne smjene su u nekim strukama uobičajene. Sastavni su dio posla zaposlenih u bolnicama, policajaca i tvorničkih radnika, no takva vrsta rada ne rezultira dugoročno samo trajnim umorom već utječe i na opće zdravstveno stanje pojedinca. Kako rad u noćnim smjenama učiniti podnošljivijim?
Kakve opasnosti nosi rad noću?
Ingo Fietze, voditelj Interdisciplinarnog centra za medicinu spavanja u berlinskoj bolnici Charite, kaže da su osobe koje često rade noću podložnije razvoju bolesti srca i cirkulacije, među kojima su visok krvni tlak i srčane aritmije. Vjerojatnije je i da će patiti od metaboličkih poremećaja.
Po rezultatima studije Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) iz 2019. postoje i druge potencijalne opasnosti.
“Na temelju onoga što smo dosad saznali zaključili smo da rad u noćnim smjenama vjerojatno utječe na razvoj raka”, kaže Hajo Zeeb, profesor s njemačkog Instituta za istraživanje prevencije i epidemiologiju iz Leibniza (BIPS).
Pojašnjava da se “imunosni sustav noću oporavlja, a kod osoba koje često rade noću, a danju ne spavaju kvalitetno, on ne funkcionira dobro. Čak i ako se pojedinac tijekom dana kvalitetno naspava, negativne posljedice na imunosni sustav ostaju”.
“Kvaliteta sna tijekom dana je lošija i pojedinac ne uspijeva spavati dovoljno dugo da bi se njegov organizam regenerirao”, kaže Fietze.
Neki ljudi bolje podnose rad noću, no ne postoje indikatori koji upućuju na to tko će bolje, a tko lošije podnijeti rad u noćnoj smjeni, kaže njemački stručnjak.
Ipak, puno je znakova upozorenja: nedostatak koncentracije i veći izgledi da se počine pogreške ili se dogodi nesreća na radu. Osobe koje teže podnose rad noću s vremenom postaju mentalno i fizički manje radno učinkovite, pate od lošijeg raspoloženja i postaju zaboravnije.
Rad u smjenama bez sumnje je naporan, kaže Fietze. “No sve dok se osobe koje rade u smjenama mogu dobro naspavati ostalim danima i praznicima, njihovo zdravlje neće patiti, no ako i tada imaju problema s kvalitetom sna, radi se o sve snažnijem znaku za uzbunu.”
Savjetuje da bi oni koji otprije imaju ‘lagan’ san ili spavaju loše, pate od kroničnih bolesti, paralelno obavljaju još jedan posao ili imaju brojne obiteljske obveze, trebali izbjegavati noćni rad.
Mnogi su ljudi ‘noćne sove’, kaže Hans-Guenter Weess, direktor Centra za spavanje u njemačkoj Klinici za psihijatriju i neurologiju. Oni na spavanje odlaze između 23:30 i 02:00, a ustaju između 7:30 i 9:30.
Stoga bi, ako je moguće, bilo bolje kad bi ranoranioci preuzeli jutarnje smjene, a ostali, koji to lakše podnose, radili večernje i noćne.
Osobe koje rade u rotirajućim smjenama, trebale bi povremeno raditi u svakoj od njih, smatra Weess. Primjerice, dvije ranojutarnje u nizu, potom dvije poslijepodnevne pa dvije noćne smjene, a zatim bi trebao uslijediti dulji period oporavka.
Weess kaže da bi se kod svih osoba koji rade u rotirajućim smjenama tijekom cijeloga radnog tjedna, mogao razviti trajni jet lag, što dugoročno može štetiti općem zdravstvenom stanju.
