Stan "Pipi Duge Čarape" postaje muzej

Lifestyle 06. stu 201511:42 > 11:45
AFP/Jacob Forsell

Stan u kojem je "rođena" Pipi Duga Čarapa bit će otvoren za javnost.

Kako prenosi Deutsche Welle, stan autorice simpatičnih avantura Pipi Duge Čarape Astrid Lindgren, u Stockholmu, netaknut je od njene smrti 2002. godine, a nasljednici su odlučili da ga kao muzej otvore za posjetioce. Pipi je omiljena junakinja švedske autorkice Astrid Lindgren.

Mala otresita djevojčica s pjegama i riđom kosom može podići svog konja, koji joj je, uz majmuna, najbolji prijatelj, smije raditi što hoće i smatra sebe najjačom djevojčicom na svijetu. Kada se pojavila, roditelji su branili djeci da prate njene avanture.

“Pipi Duga Čarapa” je bila prva knjiga Astrid Lindgren (1907-2002), koja će kasnije steći svjetsku slavu upravo knjigama za djecu, mada nikada nije planirala postati spisateljica.

Priču o Pipi koja živi bez roditelja izmislila je 1941. da bi je pričala svojoj bolesnoj kćerki, a zapisala ju je 1944. godine. Romani o Pipi prevedeni su na 50 jezika. Snimljeno je više crtanih i igranih filmova.

U Stockholmu, na adresi Dalagatan 46, Astrid Lindgren je provela veći dio svog života. Tu su rasla i njena djeca od kojih je kasnije posudila ideje za mnoge knjige.

Šteta što nitko neće da ubije ovog Hitlera“”

Priče koje je pisala, Lindgren je prvo čitala svojoj kćeri.

Poznate knjige poput “Karlson s krova“, “Emil iz Leneberja“ i “Braća Lavlje srce“ morale su prvo da prođu oštru cenzuru dece Astrid Lindgren. Ove knjige i danas se čitaju širom svijeta, a Lindgren je 1985. u Srbiji dobila Povelju Zmajevih dječijih igara.

Astrid Lindgren je prva autorica dječijih knjiga koja je dobila Nagradu za mir njemačkih knjižara (1978). Govor koji je održala povodom primanja nagrade iskoristila je da se založi za odgajanje djece bez nasilja. Za prava djece zalagala se i u dubokoj starosti.

Međutim, misli Lindgren nisu bile samo u svijetu dječijih knjiga, već je pasionirano pratila i politiku, navodi Deutsche Welle.

Počela je pisati dnevnik u jesen 1939. godine kada je napisala: “Šteta što nitko neće da ubije ovog Hitlera“”. Njeni ratni dnevnici (1939-1945) nedavno su objavljeni pod naslovom “Čovječanstvo je izgubilo razum”“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.