Globalno zatopljenje šteti oceanima kao nikada prije, širi bolesti kod životinja kao i kod ljudi i prijeti sigurnosti hrane diljem planeta, upozorava se u izvješću stručnjaka Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Istraživanje je provelo 80 znanstvenika iz 12 zemalja, rečeno je u utorak na kongresu IUCN-a čiji je domaćin ove godine Honolulu.

“Svi mi znamo da oceani ovaj planet održavaju na životu. Znamo da samo oceanima zahvaljujemo svaki drugi dah koji udahnemo”, istaknula je glavna direktorica IUCN-a Inger Andersen na kongresu koji je okupio oko 9000 čelnika i aktivista za očuvanje okoliša.

Andersen upozorava da smo odgovorni za “pobolijevanje” oceana i pojašnjava da su vode u svijetu apsorbirale više od 93 posto od prekomjerne topline koja se akumulirala od početka procesa globalnog zatopljenja 70-ih godina prošlog stoljeća, sprečavajući na taj način prekomjerno zagrijavanje tla.

Za usporedbu, da je ta količina topline, akumulirana u prva dva kilometra oceanske dubine otišla u atmosferu, temperatura na Zemlji tijekom prošlog stoljeća ne bi porasla za samo jedan stupanj Celzija već za razornih 36 stupnja Celzija.

U nekom trenutku, tvrdi se u izvješću, pregrijane vode mogle bi osloboditi milijarde tona smrznutog metana, moćnog stakleničkog plina, nagomilanog u morskom dnu i naprosto “skuhati” površinu planeta.

“Zbog te dodatne topline koju apsorbriraju oceani drastično je promijenjen ritam života u oceanu”, ističe Dan Laffoley, koautor studije “Objašnjenja o zagrijavanju oceana”. To je izvješće, tvrdi Laffoley, “najsveobuhvatnija, najsistematičnija studija ikada poduzeta o posljedicama zagrijavanja oceana”.

“Oceani su nas štitili i štite nas i sada, ali uz posljedice golemih razmjera”, dodaje Laffoley. Istraživanjem su bili obuhvaćeni svi glavni morski ekosustavi, od mikroba do kitova, uključujući i duboke dijelove oceana.

Iz njega se doznaje da se meduze, morske ptice i planktoni zbog pregrijavanja oceana sele prema hladnijim polovima, do 10 stupnjeva geografske širine.

“Mijenjamo godišnja doba u oceanima”, upozorava Laffoley i pojašnjava da su te klimatske migracije za 1,5 do pet puta brže nego na tlu. 

Također dodaje da se, u odnosu na razdoblje 1970-2000,  zbog seobe ribljih vrsti  do 2050.  može očekivati pad ribljeg ulova između 10 i 30 posto.

Povećanje temperature oceana će najvjerojatnije promijeniti i stopu muških primjeraka kod kornjača jer se ženke puno češće legu kada je toplije. Toplina će također biti jako pogodna za porast mikroba u svim vodama. Zagrijavanje ubija i koraljne grebene rekordnom brzinom što za posljedicu ima smanjivanje broja ribljih vrsta koje gube svoje stanište. Koralji trenutno pate od izbjeljivanja koje se pojavljuje kada zbog povišenih temperatura koralj izbacuje simbiotičke alge, zbog čega koralj gubi hranu, energiju i boju i nakon što pobijeli koralji umre.

Ovakvo ponašanje pomaže koraljima da privremeno prežive toplije vode, ali takvi uvjeti na duža vremenska razdoblja su pogubni za koralje i ekosustave koji ih podržavaju.

Zbog apsorpcije ugljičnog dioksida povećava se i kiselosti oceana pa je rakovima i školjkama teže teže formirati ljušture od kalcijevog karbonata.

“Istraživanje jasno pokazuje da zatopljenje pridonosi povećanju broja bolesti i kod biljki i životinja. Moramo drastično smanjiti učinak staklenika. Nema nikakve sumnje da smo mi uzrok svega toga i znamo koja su rješenja”, zaključuje se u studiji IUCN-a.