Ljudi su izgubili 20 posto gustoće kostiju u donjim ekstremitetima od kada su se počeli baviti poljoprivredom, prije 12.000 godina, tvrde znanstvenici koji ovo objašnjavaju smanjenom aktivnošću modernog čovjeka.
Milijunima godina prije toga, čovjek i njegovi preci su se bavili lovom i skupljanjem, aktivnostima koje zahtjevaju daleko veću fizičku spremnost.
Lovci-sakupljači koji su živjeli još prije 7.000 godina imali su isto tako jake kosti i zglobove kao Neandertalac, čovjekov rođak koji je izumro prije 28.000 godina, navode znanstvenici, čija je studija objavljena u Analima američke akademije znanosti (PNAS).
U usporedbi s njima, ratari koji su živjeli na istom prostoru prije oko 1.000 godina imali su daleko krhkije kosti.
“Riječ je o prvom istraživanju ljudskog skeleta koji ukazuje na značajno smanjenje gustine kostiju kod modernog čovjeka”, istaknuo je Brian Richmond, konzervator antropološkog odjelaPrirodnjačkog muzeja u Washingtonu i profesor Sveučilišta George Washington.
Za ovu studiju, znanstvenici su skenirali presjek zglobova donjih i gornjih ekstremiteta 59 modernih ljudi, 229 primata, čimpanza i orangutana, kao i fosiliziranih kostiju hominida poput neandertalca, parantropus robustusa i australopitekusa afrikanusa.
