Tim znanstvenika sa Sveučilišta Goethe na čelu s Ivanom Đikićem otkrio je nove signalne puteve koji blokiraju infekciju Salmonelom što su i opisali u radu koji je danas objavljen u prestižnom časopisu Nature Microbiology.
Bakterijske infekcije predstavljaju globalnu prijetnju zbog velikog broja novih slučajeva zaraza te zbog širenje bakterijskih sojeva otpornih na antibiotike, a Salmonela je najčešći uzročnik gastroenteritisa ili upale probavnog trakta karakterizirana proljevima i od zaraze Salmonelom obolijeva oko 200 milijuna pojedinaca godišnje, upozorava Đikić u priopćenju za medije povodom najnovijega otkrića njegova tima.
VEZANE VIJESTI
Podsjeća i da se u manjem broju slučajeva Salmonela može proširiti u krv te dovesti do smrtnih slučajeva, a ljudi se zaraze Salmonelom konzumiranjem zaražene hrane poput jaja, mesa te voća i povrća čemu nažalost svjedočimo u nekoliko nedavnih slučajeva u Hrvatskoj. Danas ne postoji niti jedan djelotvoran lijek koji se može dati djeci ili osobi zaraženoj Salmonelom. Antibiotici su kontraindicirani kod većine akutnih upala jer mogu produžiti i pogoršati simptome, a oni se daju samo kod pojedinačnih slučajeva primjerice tijekom širenja bakterija u krvi.
Kako bi pronašli nove terapije protiv patogenih bakterija, znanstvenici pokušavaju razumjeti interakciju između patogena i ljudskih stanica, a sada su znanstvenici sa Sveučilišta Goethe na čelu s prof. Ivanom Đikićem napravili značajan doprinos razumijevanju te interakcije. U radu koji je danas objavljen u prestižnom časopisu Nature Microbiology znanstvenici su opisali nove signalne puteve koji blokiraju infekciju Salmonelom.
“Kada Salmonela uđe u epitelnu stanicu obično živi skrivena unutar vakuole i luči specifične enzime koji su sposobni potaknuti širenje bakterija, uništavanje stanica crijeva i na taj način uzrokuje gastroenteritis“ objašnjava Đikić. Ljudske stanice razvile su učinkovite obrambene mehanizme kako bi se zaustavila takva invazija bakterija. Koristeći suvremene metode mikroskopije znanstvenici iz Frankfurta, prvi su pokazali da linearni lanci proteina Ubikvitina predstavljaju signal koji potiče upalni odgovor stanice te smanjuje broj bakterija. U isto vrijeme, identificirali su enzim Otulin kao važan regulator tih procesa – Otulin je u mogućnosti zaustaviti tu signalizaciju što je neophodno za preciznu kontrolu upalnog odgovora.
“Ovakva i slična interdisciplinarna istraživanja otvaraju nove mogućnosti za razvoj budućih lijekova koji će ciljano djelovati na patološke bakterije i njihove signalne puteve, a neće ubijati zdrave bakterije u crijevu“ ističe Đikić koji je prošli mjesec drugi put primio prestižni ERC Advanced Grant u iznosu od 2,5 milijuna eura za istraživanje uloge Ubikvitina tijekom bakterijskih infekcija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
