Kao da uragani nisu već dovoljna opasnost po male karipske otoke, klimatske promjene zaprijetile su u potpunosti uništiti tamošnji način života ukoliko se hitno ne poduzmu mjere kojima bi se otočje zaštitilo od brojnih opasnosti koje mu prijete, upozorava dužnosnik centra za praćenje klimatskih promjena na Karibima.

“Ne treba vam uragan da dobijete veliku štetu. Tropska oluja ili polje niskog tlaka dolaze i stoje nad određenim otokom ili teritorijem i donose stalnu kišu”, rekao je Ulrik Trotz, zamjenik ravnatelja Karipskog centra za klimatske promjene (CCCCC).

“Za nas, male otočne države, u biti tada sve staje. Kao regija vrlo smo izloženi klimatskim rizicima, a naše projekcije pokazuju da će oni biti sve izraženiji”, rekao je Trotz zakladi Thomson Reuters.

Trotz, čija organizacija koordinira odgovor cijele regije na klimatske promjene, rekao je da se Karibi sada uz godišnju sezonu uragana suočavaju i s ekstremnim vremenskim uvjetima svake godine, od poplava do bujica i odrona blata i zemlje.

Ribarske i poljoprivredne zajednice uz obale i turistička industrija, ključna za gospodarstvo Kariba, često podnose glavni teret štete i gubitak prihoda.

Karipske države sada se u nekoliko dana mogu suočiti s količinom padalina kakva je ranije bila tijekom nekoliko mjeseci, a sustavi odvodnje se s takvim količinama ne mogu nositi, rekao je Trotz.

“Veliki dio štete sada dolazi od ekstremnih padalina. To dovodi do poplava, odrona zemlje, gubitka života i cijele imovine”, rekao je Trotz.

“Ozbiljno smo zabrinuti glede održivosti karipskog života kakvog poznajemo”, ističe ovaj stručnjak za klimatske promjene i znanstveni savjetnik CCCCC-a.

Jedan od ključeva da se obalna područja učine otpornijim na oluje i rast razina mora povezanih s globalnim zagrijavanjem, zaštita je morskih, koraljnih i ekosustava šuma mangrova.

Koraljni grebeni djeluju kao lukobrani koji smanjuju snagu valova, dok šume mangrova mogu ublažiti uraganske vjetrove i smanjiti visinu valova.

Na cijelom području Kariba pokrenut je niz projekata kako bi se oporavilo oštećene koraljne grebene ili postavilo umjetne, ponovno posadile oštećene šume mangrova te milijune hektara podmorja stavilo pod zaštitu do 2020. godine.

No te akcije otežava nedostatak sredstava.

“Bit je da nemamo sredstava, a ne da nemamo ideja kako osnažiti otpornost područja”, napominje Trotz.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.