Vulkanske super erupcije koje mogu prijetiti našoj civilizaciji izbacivanjem milijarda tona pepela u zrak događaju se češće nego se mislilo, otkriva istraživanje objavljeno u srijedu koje se temelji na statističkim podacima.
Ekipa sa sveučilišta Oxford je izračunala da interval između dvije super erupcije prosječno iznosi oko 17.000 godina.
“To je bitno kraće nego prema prethodnim procjenama”, naglašava to istraživanje objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters. “To pokazuje da vulkani predstavljaju za ljudsku civilizaciju veću opasnost nego što se mislilo”, dodaje se u tekstu.
Prethodne procjene učestalosti tih kataklizmi iz 2004. su navodile da se super erupcije događaju prosječno svakih 45.000 do 714.000 godina, podsjeća Jonathan Rougier, profesor statistike na Oxfordu i glavni autor tog istraživanja.
VEZANE VIJESTI
“Ponovno smo procijenili taj interval i sada ga smještamo između 5000 i 48.000 godina, a najvjerojatnija učestalost bi bila 17.000 godina”, dodao je.
Vulkanolozi super erupcijama nazivaju divovske eksplozivne erupcije, koje mogu izbaciti najmanje 1000 gigatona (milijarda tona) vulkanske građe u atmosferu, što je dovoljno da se pepelom prekrije jedan kontinent, trajno zamrači nebo i rashladi klimu planeta tijekom više desetljeća.
Posljednja super erupcija dogodila se prije oko 25.000 godina na Novom Zelandu, u vulkanskoj zoni Taupo i ranije prije 27.000 godina u području Aira u Japanu. Pri svakoj je izbačeno oko 1000 gigatona pepela u zrak.
Vulkan Mount Agung na Baliju je vulkan eksplozivnog tipa, ali ga ne smatraju super vulkanom. Poznat je po dvije velike eksplozije 1843. i 1963. kada je izbacio oko 1 gigatona pepela. U njegovoj erupciji prije 54 godine je poginulo 1600 ljudi.
