Europska komisija predstavila je planove za ulaganja u razvoj infrastrukture za vrhunska europska superračunala u kojima bi trebale sudjelovati zemlje članice EU, među kojima i Hrvatska.
EK je već u nekoliko navrata spominjala ulaganje u superračunala, a današnji korak ključan je za konkurentnost i neovisnost EU-a u okviru podatkovnog gospodarstva, piše Zimo.hr. Europski znanstvenici i industrija svoje podatke sve više obrađuju izvan EU-a jer vrijeme izračuna dostupno u EU-u ne zadovoljava njihove potrebe. Zbog tog manjka neovisnosti ugroženi su privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i vlasništvo nad podacima, posebno u slučaju osjetljivih aplikacija, smatraju u EK.
U okviru nove pravne strukture financiranja (pod nazivom „zajednički pothvat EuroHPC”) nabavit će se, izgraditi i uspostaviti vrhunska infrastruktura za računalstvo visokih performansi (HPC) u cijeloj Europi. Osim toga, EuroHPC-om poduprijet će se program istraživanja i inovacija za razvoj tehnologija i strojeva (hardver) te aplikacija (softver) koje bi se upotrebljavale na tim superračunalima.
Doprinos EU-a zajedničkom pothvatu EuroHPC iznosit će približno 486 milijuna eura u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos. Ukupno bi se do 2020. uložila 1 milijarda eura javnih sredstava, a uz to bi privatni članovi inicijative uložili doprinose u naravi.
Superračunala su pokretačka snaga digitalnog gospodarstva. Konkurencija je oštra, a EU trenutačno zaostaje za ostalima: nijedno od naših superračunala nije među prvih deset u svijetu. Cilj je inicijative EuroHPC do 2020. osigurati europskim istraživačima i poduzećima vodeća svjetska superračunala kako bi razvili tehnologije poput umjetne inteligencije i aplikacije koje će nam u budućnosti pomoći u svakodnevnom životu, primjerice u području zdravstva, sigurnosti ili inženjerstvu, istaknuo je Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište.
Zajednički pothvat EuroHPC djelovat će u razdoblju 2019. – 2026. Zajednički vlasnici i upravitelji planirane infrastrukture bit će članovi zajedničkog pothvata. To će u početku biti zemlje koje su potpisale Izjavu o EuroHPC-u (Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska) te privatni članovi iz akademske zajednice i industrije. Pothvatu se u svakom trenutku mogu priključiti novi članovi, ako osiguraju financijski doprinos, piše Zimo.hr.
