Samo jednu popušenu cigaretu dnevno prati oko 50 posto rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara povezanoga s kutijom cigareta dnevno, pokazalo je britansko istraživanje koje zaključuje da ne postoji neškodljiv broj cigareta.
Znanstveni tim analizirao je podatke 141 manjeg istraživanja kako bi procijenio rizike za srčane bolesti i moždani udar kod ljudi koji su pušili jednu, pet ili 20 cigareta dnevno.
Muškarci koji su pušili jednu cigaretu dnevno imali su 74 posto veće izglede za srčane bolesti i 30 posto veće izglede za moždani udar od muškaraca koji nikad nisu pušili, navodi se u radu objavljenom u časopisu BMJ.
Žene koje su pušile cigaretu dnevno imale su dvostruko veći rizik za razvoj srčanih bolesti i 46 posto veći rizik za moždani udar od žena koje nikad nisu pušile.
Iako je njihov rizik manji nego kod teških pušača rezultati im nude novi poticaj da potpuno prestanu pušiti, kaže Hackshaw.
pročitajte još
Istraživanje pokazuje da teškim pušačima može koristiti i to da smanje broj popušenih cigareta.
“Smanjivanje broja cigareta je sigurno bolje nego da se ostane na starom broju”, kaže Hackshaw. “Smanjivanje broja cigareta rezultira značajnim smanjivanjem rizika za rak i za druge poremećaje pa je stoga važno da ljudi, ako ne mogu prestati pušiti, pokušaju smanjiti”.
Primjerice muškarci koji su pušili kutiju na dan imali su dvostruko veći rizik od srčanih bolesti u odnosu na nepušače a taj rizik bio je 58 posto veći u odnosu na nepušače kod onih koji su pušili pet cigareta dnevno te 48 posto veći kod onih koji su pušili samo cigaretu dnevno.
Slično žene koje su pušile pet cigareta dnevno imale su 43 posto veći rizik za srčane bolesti u odnosu na popušenu kutiju dnevno, dok su žene koje su pušile jednu cigaretu dnevno imale 31 posto veći rizik.
U usporedbi s nepušačima muškarci koji su pušili 20 cigareta dnevno imali su 64 posto veće izglede za moždani udar a žene su imale više nego dvostruki rizik za moždani udar.
Znanstvenici ističu da studija nije bila kontrolirani pokus s ciljem utvrđivanja kako određeni broj cigareta može utjecati na rizike od kardiovaskularnih bolesti kao i da nisu imali podatke o drugim faktorima koji su možda mogli objasniti veći rizik za kardiovaskularne bolesti kod pušača poput pretilosti ili dijabetesa.
Unatoč tomu rezultati mogu služiti kao podsjetnik da ne postoji sigurno pušenje, kaže Kenneth Johnson iz Škole za epidemiologiju i javno zdravlje sveučilišta Ottawa u Kanadi koji nije sudjelovao u istraživanju. Pušenje može rezultirati neredovitim srčanim ritmom, ugrušcima, zadebljanjem stijenki krvnih žila i povećanim krvnim tlakom, kaže Johnson.
“S cigaretama je kao i sa šibicama – trebate samo jednu, a ne čitavu kutiju, da zapalite vatru”, kaže Johnson. “Čak i pasivno pušenje čini se da pokreće te štetne procese rezultirajući s 80 do 90 posto učinaka povezanih s aktivnim pušenjem”.