Znanstvenici su istraživali koja prehrana najpovoljnije utječe na krvožilni sustav.
Mediteranska prehrana koja sadrži maslinovo ulje i ribu ili vegetarijanska obogaćena jajima i mliječnim proizvodima podjednako smanjuju rizike za srčane bolesti kao što su tjelesna težina i masno tkivo, pokazalo je talijansko istraživanje.
Znanstvenici su nasumično podijelili 107 pretilih odraslih osoba u dvije skupine od kojih je jedna bila na vegetarijanskoj, a druga na mediteranskoj prehrani tri mjeseca a potom su sljedeća tri mjeseca zamijenili prehranu. Na početku istraživanja svi su ispitanici bili svejedi što znači da su jeli i životinje i biljke.
Ispitanici nisu dobili određene ciljeve u pogledu gubitka težine no dobivali su redovite nutricionističke savjete o tome kako da smanje kalorijski unos a predloženim jelovnicima i obrocima bio je cilj sadržavati manje kalorija.
Bez obzira na tip prehrane sudionicima se savjetovalo da 50 do 55 posto kalorija unesu u obliku ugljikohidrata, 25 do 30 posto u obliku masnoća i 15 do 20 posto u obliku bjelančevina.
Ispitanici su, bez obzira na vrstu prehrane, izgubili podjednako na težini i masnom tkivu – oko dva kilograma, napisali su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Circulation.
Vegetarijanska hrana obogaćena jajima i mliječnim proizvodima rezultirala je većim smanjenjem tzv. lošeg LDL kolesterola dok je mediteranska bila povezana s većim smanjenjem triglicerida i pokazatelja upale.
Svaka je prehrana sama po sebi rezultirala većim poboljšanjima zdravlja u smislu težine i drugih faktora rizika za srčane bolesti od tipične zapadne prehrane bogate crvenim mesom, škrobom, industrijski prerađenom hranom i zaslađenim napitcima.
Dosadašnja istraživanja nisu uspoređivala vegetarijansku i mediteransku prehranu, kaže voditelj istraživanja Francesco Sofi sa sveučilišta u Firenci i sveučilišne bolnice Careggi.“Ovo je prva studija čiji je cilj usporediti dvije prehrane u istoj skupini ispitanika koji su svejedi”, kazao je Sofi.
“Pouka je da je vegetarijanska prehrana obogaćena jajima i mliječnim proizvodima jednostavna za pripremu i bez ikakvih pratećih zdravstvenih problema ako se priprema uz potporu stručnih nutricionista”, dodaje Sofi. “To vam pomaže da smanjite neke faktore kardiovaskularnog rizika jednako dobro kao i na mediteranskoj prehrani”.
Mediteranska prehrana uobičajeno se sastoji od mnogo voća, povrća, integralnih žitarica, grahorica i maslinova ulja te nemasnih izvora bjelančevina poput piletine ili ribe. Vegetarijanci također jedu voće, povće i integralne žitarice kao i jaja i mliječne proizvode no izbjegavaju perad, meso i ribe.
U usporedbi s ranijim prehrambenim navikama ispitanici u obje skupine značajno su smanjili unos kalorija, kao i ukupnih masnoća i zasićenih masti.
Na vegetarijanskoj prehrani značajnije je smanjen LDL kolestrol tzv. loši kolesterol koji se nakuplja na stjenkama krvnih žila i dovodi do stvaranja ugrušaka i začepljenja krvnih žila. To je za očekivati jer je izvor većine LDL-a meso, kaže Sofi.
Veće smanjenje triglicerida ili masnih kiselina uz mediteransku prehranu također je očekivano, kaže Sofi, jer je poznato da kombinacija maslinova ulja i kompleksnih ugljikohidrata u voću i povrću koji su temelj ove prehrane, smanjuje trigliceride.
