Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) uoči Marša za znanost koji će se u subotu 14. travnja održati u Zagrebu i Splitu, upozorio je na važnost znanosti za život i razvoj društva i pozvao građane da se pridruže ovogodišnjem Maršu, koji će početi u 11:55 sati, kako ističu, u "simboličkih 'pet do 12’ za budućnost Hrvatske".
Znanost je bitna, a političari se pri donošenju odluka prerijetko oslanjaju na znanost i struku, a prečesto na predrasude, osobne interese i uvjerenja, ocjenjuje Zbor znanstvenih novinara i poziva političare da javnu politiku temelje na suvremenim znanstvenim dostignućima.
“Znanost je bitna. Ulaganje u znanost dokazano je najbolja investicija u rast gospodarstva. Ulaganje u znanost podiže kvalitetu života svih građana. Povjerenje u znanost gradi bolje i zdravije društvo. Znanost nas vodi u budućnost, ignoriranje znanosti vraća nas u prošlost, a Hrvatska si više ne može priuštiti odlazak još dalje u prošlost,” ističu.
VEZANE VIJESTI
Ocjenjujući da u hrvatskom društvu nestručnost, neodgovornost i interesi pojedinaca i skupina potiskuju znanost i mogućnost napretka, pozivaju političare da javnu politiku temelje na suvremenim znanstvenim dostignućima, a akademsku zajednicu da aktivnije širi znanstvenu istinu. Prosvjetne radnike pozivaju da mlade uče razmišljati i oslanjati se na znanstveno utemeljene činjenice; a medije, poglavito javni medijski servis HRT, da “odlučno promoviraju znanstveni, nasuprot pseudoznanstvenom pogledu na svijet i ne zapostavljaju svoju obrazovnu ulogu”.
Javnost su pozvali da uvažava mišljenje znanstvenika i stručnjaka i pozvali građane koji misle da Hrvatskoj treba bolje obrazovanje, da stručnjacima treba vjerovati i da Hrvatskoj treba više, a ne manje znanosti, da se pridruže Maršu za znanost okupljanjem kod spomenika Nikoli Tesli u Zagrebu te u Đardinu u Splitu.
U priopćenju novinari koji prate znanost podsjećaju da je 1968. očekivani životni vijek kod nas bio samo 57 godina, da su rijetki letjeli avionom ili imali televizor u boji, a da su liječnici smrtonosne karcinome otkrivali prekasno ili nikada. “Znanstvenike, liječnike, inženjere i profesore tada se poštovalo – većina ljudi znala je da zna manje od njih i kada bi ih zanimalo nešto u što baš nisu bili upućeni, obratili bi se stručnjacima. Nitko nije dovodio u pitanje cjepiva, nitko nije mislio da nas truju kemikalijama iz aviona, nitko nije sumnjao da su ljudi sletjeli na Mjesec i nitko sa završenom osnovnom školom nije vjerovao da je Zemlja ravna ploča.”
U samo 50 godina očekivani životni vijek narastao je za 15 godina, Internet je premrežio svijet, znanost je ostvarila gotovo nevjerojatne rezultate, a onda se nešto dogodilo, ljudi su prestali vjerovati stručnjacima, konstatira Zbor znanstvenih novinara. “U Hrvatskoj sve više ljudi vjeruje da je Zemlja ravna ploča, da je NASA lažirala slijetanje na Mjesec, da je teorija evolucije izmišljotina, da su cjepiva opasna za djecu. Djeca u školi bez razumijevanja napamet uče gomilu činjenica,…obrazovna reforma na čekanju je do daljnjega. Hrvatska sveučilišta iz godine u godinu padaju na šangajskoj listi,” stoji u priopćenju koje je u ime Zbora potpisao njegov predsjednik Ivan Fischer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.
