Opremljeni harpunima i vodootpornim bilježnicama, Louis, Carlos i Antonis rone duboko u kristalno bistre vode zaljeva Konos na Cipru i love opasne predatore - morske paunove.
Nakon što je naselila dio Atlantika na istočnoj obali SAD-a i Kariba, ta riba sada prijeti i invazijom u Sredozemlje.
Morski biolozi iz istraživačkog centra za okoliš Enalia Physis nakon dva zarona vraćaju se s dvadesetak smeđe-bijelih prugastih primjeraka.
Naoružana otrovnim bodljama, ta egzotična riba, miljenica vlasnika akvarija, nema prirodnih neprijatelja u Sredozemlju.
Njezin dom su grebeni, ubod joj je bolan, ali ne i koban, a izvorno potječe iz Indijskog oceana.
No ekspanzija morskog pauna u Sredozemlju toliko brine znanstvenike, ribare i ronioce da su započeli kampanju smanjenja njegova broja.
VEZANE VIJESTI
“Proširio se svugdje”, otkriva jedan od ronioca. “Na cijelom otoku, gotovo svugdje gdje zaronite, vidite mase morskih paunova”.
Situacija je ista u Libanonu gdje Alain Najem, voditelj ronilačkog kluba sjeverno od Bejruta, upozorava da ih svaki puta kada zaroni vidi sve više.
Riba je viđena i uz obale Grčke, Turske i Tunisa.
“Eksponencijalni rast” morskog pauna u Sredozemlju posljedica je proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura mora, tvrdi Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije s britanskog sveučilišta u Plymouthu.
Hladnije vode zapadnog Sredozemlja, kaže, zasad su pošteđene najezde.
U istočnom Sredozemlju “zato traje invazija”, tvrdi Demetris Kletou, direktor Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru.
Prva linija obrane
Dvojica znanstvenika zajedno s Enaliom i nekoliko drugih partnera koji uključuju Sveučilište na Cipru i Odjel za ribarstvo i istraživanje mora predvode pilot projekt imena “Relionmed” koji financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti.
Njihov je cilj pretvoriti Cipar u “prvu liniju obrane” od najezde morskog pauna.
Invazivne vrste su, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među pet najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti diljem svijeta, upozorava Međunarodni savez za zaštitu prirode.
Takav gubitak remeti ekosustave i ljudske aktivnosti ovisne o njima.
Morski paun od osamdesetih godina uzrokuje “znatnu štetu” na američkoj i karipskoj obali, kaže morski biolog Carlos Jimenez, koordinator istraživanja u Enaliji.
Tvrtka za istraživanje okoliša VertigoLab procjenjuje da je najezda te ribe u Francuskim Antilima, nizu sedam manjih otoka na Karibima, koštala više od “10 milijuna eura godišnje”.
Lokalne ribe laki su plijen sposobnog predatora. Morski paun je u dvije godine u zapadnom Atlantiku smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto, pokazuje istraživanje iz 2012. koje je financiralo kanadsko Vijeće za prirodne znanosti i istraživanja.
Istodobno se smanjio ulov određenih vrsta riba, uključujući škarpine.
Proždrljivost
Zbog toga se Sredozemljem, relativno malom moru, ali velikom biseru bioraznolikosti s oko 17 tisuća vrsta, širi strah od morskih paunova.
“Zabrinuti smo jer su toliko proždrljivi”, ističe Jimenez dok secira morskog pauna u svom uredu u Nikoziji.
“Stvaraju dodatni pritisak na ekosustave koji su već poremećeni pretjeranom eksploatacijom pomorskih resursa, zagađenjem i turizmom”, dodaje.
Ciparski su ribari zabrinuti i jer su mnogi od njih bili žrtve morskog pauna. Osim snažne boli, njegovi ubodi mogu izazvati alergijske reakcije.
Theo Koutsavakis koji vodi ronilački klub i živi uz more cijeli svoj život tvrdi kako morski paun, omiljen među roniocima, rijetko napada ljude.
No zabrinut je zbog utjecaja na morski život u Cipru koji je “već ograničen” ribarstvom i turizmom.
Koutsavakis je veliki pobornik europskog projekta Relionmed kojim se želi raširiti svijest o širenju te vrste.
Inspirirana sličnim projektima u Sjedinjenim Državama, skupina želi organizirati i događaje, uključujući natjecanje u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjivanje populacije morskih paunova i pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.
Kad bi kuhari naučili pripremati tu ribu, a da se pritom ne nabodu na njegove brojne bodlje restorani bi mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle biti iskorištene u izradi nakita.
“Znamo da je u ovom trenutku gotovo nemoguće zaustaviti invaziju”, zaključuje biolog Louis Hadjiannou.
“Cilj projekta nije istrebljenje, nego kontrola”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
