Prvi žitelji Europe nisu oduvijek imali svijetlu boju kože, pokazala je studija znanstvenika s harvardskog sveučilišta u kojoj se ističe da su bijelci rezultat novijeg razvoja događaja na europskom kontinentu.
Istraživanje je pokazalo da su pripadnici bijele rase relativno “nedavno” došli na područje današnje Europe, preciznije, prije samo 8000 godina. Naime, objašnjavaju znanstvenici, prije 8500 godina lovci skupljači na području Španjolske, Luksemburga i Mađarske imali su tamniju kožu, dok su na krajnjem sjeveru Europe na ostacima sedam kostura pronađenih na 7700 godina starom arheološkom nalazištu Motale u južnoj Švedskoj, otkrivene genske varijante za svijetlu kožu (SLC24A5 i SLC45A2), a usto i treća genska varijanta koja je utjecala na nasljeđivanje plave boje očiju.
PROČITAJTE JOŠ
Ta dva gena za svijetlu put stigla su u Europu s prvim poljoprivrednicima s Dalekog istoka koji su zatekli stanovnike s puno tamnijom bojom kože. Oni su na današnje europsko tlo stigli iz Afrike prije 40.000 godina. Miješanjem sa zatečenim stanovništvom južnog dijela Europe, autohtonim lovcima sakupljačima, jedan od gena se postupno prenosio, da bi prije 5800 godina postao uvelike raširen, što je rezultiralo depigmentacijom, odnosno sve svjetlijom bojom kože stanovnika Europe.
Rezultati studije, predstavljeni na 84. godišnjem kongresu Američke udruge fizičkih antropologa bacaju jasnije svjetlo na evoluciju u Europi i u suprotnosti su s dosad prihvaćenim stajalištem prema kojemu je koža naših predaka postajala svjetlija postupno, tijekom njihova putovanja iz Afrike preko Bliskog istoka do Europe prije više desetaka tisuća godina.
U sklopu najnovijeg istraživanja znanstvenici su usporedili ključne dijelove DNK kroz genome 83 osoba čiji su ostaci pronađeni na arheološkim nalazištima diljem Europe s onima modernih stanovnika našeg kontinenta, rekla je znanstvenica Ann Gibbons za časopis Science.
Iain Mathieson, postdoktorand na Harvardu otkrio je pet različitih gena povezanih s promjenama u načinu prehrane i pigmentaciji kože koji su uspjeli opstati tijekom procesa prirodne selekcije. Tri su gena povezali s nastankom bijele kože kod ljudi, a dva među njima utjecala su na svojevrsno “posvjetljivanje” kože i depigmentaciju.
