Studija objavljena u utorak u časopisu "Royal Society" pokazala je da su i znanstvenici "samo ljudi" te da dužina naslova kojim se predstavlja neko otkriće utječe na njegovu citiranost i daljnju distribuciju.
Komplicirani, dosadni i predugi znanstveni članci nisu na glasu kao lako štivo, a ipak se svake godine objavljuju u velikom broju. Neki od njih postižu značajan uspjeh, a drugi prolaze neprimijećeni.
Znanstvenici sa sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji pokušali su odrediti može li naslov znanstvenoga otkrića utjecati na njegovu citiranost.
Rezultati su pokazali da se znanstvenici čitatelji ne razlikuju od drugih čitatelja pa više vole članke kraćega naslova koje smatraju razumljivijima.
“Istraživači dolaze do divnih otkrića i svijet bi bilo uzbudljiviji kad bi oni uspjeli pojednostavniti svoje članke i učiniti svoja otkrića prihvatljiva svima, pa i drugim znanstvenicima”, objasnio je jedan od autora studije Adrian Letchford.
Provedena studija pokazala je da su znanstvena otkrića predstavljena kratkim naslovom mnogo citiranija, a samim time imaju i veću publiku.
No, upozorava Letchford, dužina naslova nije jedini faktor uspjeha. “Druge su studije pokazale da su za distribuciju nekoga otkrića odlučujući i sam autor, polje njegova istraživanja, ali i neki drugi elementi poput umetanja dvotočke u naslov.”