Donedavno je trčanje bilo važan dio života Emme Zimmerman. Ova se 26-godišnja novinarka i za vrijeme studija natjecala u trčanju, a nakon što je diplomirala, nastavila je trčati svaki tjedan.
Upravo se zato pokušala vratiti svojoj rutini otprilike tjedan dana nakon što se vjerojatno zarazila koronavirusom, dajući sve od sebe da prevlada slabost koja je uslijedila nakon što su se pojavili simptomi slični alergiji. Međutim, svaki put kad bi pokušala, “danima bih ostala zarobljena u krevetu s ozbiljnom razinom paralizirajućeg umora”, rekla je.
Mjesecima kasnije, Zimmerman i dalje ima zdravstvenih problema, uključujući iscrpljenost, migrene, maglu u mozgu, mučninu, trnce i osjetljivost na ekrane – niz simptoma koji su naveli liječnike da joj dijagnosticiraju dugi covid. Iako ne može sa sigurnošću znati, boji se da su treninzi u ranoj fazi oporavka možda pogoršali njezino stanje. “Nisam imala pojma da bih se trebala pokušati odmoriti onoliko koliko mi je potrebno”, rekla je.
VEZANE VIJESTI
Priče poput njezine – bolest, ozdravljenje, vježbanje, slabost – uobičajene su u svijetu dugog covida i ističu ono što mnogi istraživači, pacijenti i zagovornici kažu da je jedan od najmoćnijih alata za ozdravljenje, a potencijalno čak i za prevenciju dugog covida: odmor, prenosi Time.
Jedini je zajamčeni način da se izbjegne dugi covid da se ne zarazite koronavirusom. Ali ako se i razbolite, “odmor je nevjerojatno važan kako biste svom tijelu i imunološkom sustavu dali priliku da se izbore s akutnom infekcijom”, rekla je dr. Janna Friedly, specijalistica za rehabilitaciju nakon covida na Sveučilištu Washington koja se i sama oporavila od dugog covida. “Ljudi se nekako bore s tim i misle da će proći za nekoliko dana i da će im biti bolje, a s covidom to baš i ne funkcionira”, rekla je.
Može li mirovanje doista spriječiti simptome covida?
Istraživači još uvijek puno uče o dugom covidu, pa je nemoguće sa sigurnošću reći može li mirovanje doista spriječiti njegov razvoj ili, obrnuto, uzrokuje li preuranjena aktivnost komplikacije. Friedly kaže da su mnogi pacijenti s dugim covidom koje susreće zaposlene žene koje imaju obitelji, koje su požurile vratiti se u normalu što je prije moguće. Teško je dati sveobuhvatne smjernice o tome koliko je odmora dovoljno, ali Friedly preporučuje svima koji se oporavljaju od covida da se barem nekoliko tjedana klone vježbanja visokim intenzitetom i izbjegavaju prehodati umor.
Za ljude koji su već razvili dugi covid, odmor također može biti koristan rješavanje simptoma koji uključuju umor i malaksalost nakon napora (PEM) ili padove nakon fizičkog, mentalnog ili emocionalnog napora. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje “tempiranje”, strategiju upravljanja aktivnostima koja uključuje racionaliziranje aktivnosti i kombiniranje aktivnosti s odmorom kako bi se izbjeglo prenaprezanje i pogoršanje simptoma.
U međunarodnoj studiji objavljenoj prošle godine, istraživači su pitali više od 3700 pacijenata koji imaju dugi covid o njihovim simptomima. Gotovo polovica izjavila je da im je “tempiranje” barem donekle pomoglo u upravljanju simptomima. U međuvremenu, kada su drugi istraživači anketirali oko 500 pacijenata koji pate od dugog covida za studiju objavljenu u travnju, ogromna većina rekla je da je tjelesna aktivnost pogoršala njihove simptome, da nije imala učinka ili je donijela različite rezultate. Nedavna istraživanja kazuju da bi to moglo biti zato što oni s dugim covidom imaju oštećenja u svojim mitohondrijima, koji proizvode energiju koju stanice mogu koristiti.
Prije nego što je dugi covid uopće postojao, istraživači i pacijenti poticali su odmor i umjerenu aktivnost za liječenje mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS). Glavni simptomi ovog stanja uključuju PEM i ozbiljan, dugotrajan umor — dijagnostički kriteriji koje sada ispunjavaju mnogi ljudi koji pate od dugog covida. Studija o više od 200 ljudi s dugim covidom objavljena u siječnju pokazala je da je 71% imalo kronični umor, a gotovo 60% doživjelo je PEM.
Godinama su kliničari pokušavali liječiti pacijente s ME/CFS postupnim povećanjem njihove razine tjelesne aktivnosti. No, ta se praksa od tada pokazala ne samo neučinkovitom, nego često i štetnom, jer ljudi s ME/CFS-om “imaju jedinstven i [patološki] odgovor na prenaprezanje” zbog stanične disfunkcije, objašnjava Jaime Seltzer, direktor znanstvenog i medicinskog rada u grupi za zagovaranje MEAction. Većina ljudi s ME/CFS preferira umjerenu aktivnost umjesto terapije koja se temelji na vježbanju, pokazalo je jedno istraživanje iz 2019.
Kako si pomoći?
Za učinkovit tempo ljudi moraju naučiti prepoznati znakove da pretjeruju i odviknuti se od ukorijenjenih ideja o produktivnosti, kaže Seltzer. “Na primjer, ako perete rublje, ništa ne kaže da morate saviti svaki predmet u jednom dahu”, kaže ona. Prekidanje zadataka može djelovati čudno, ali može biti ključno za očuvanje energije.
Osobe s novim simptomima dugog covida trebale bi nekoliko tjedana voditi dnevnik svoje prehrane, aktivnosti, spavanja i simptoma kako bi naučile svoje okidače, kaže Friedly. Za one koji si ga mogu priuštiti, uređaj za praćenje fitnessa ili neki drugi nosivi uređaj također može biti od pomoći za procjenu koliko je napora previše, kaže Seltzer. Jednom kada netko ima predodžbu o ponašanju koje poboljšava ili pogoršava simptome, može upotrijebiti te informacije za planiranje dana i raspodjelu aktivnosti u dijelove kojima se može upravljati.
Za mnoge ljude koji su pozitivni na covid-19, međutim, čak i nekoliko dana odmora s posla radi izolacije predstavlja financijski i logistički izazov. Mnogi ljudi nemaju drugog izbora nego vratiti se fizički napornom poslu ili obavezama poput brige o djeci što je prije moguće. “Odmor je apsolutno savjet koji je socioekonomski i politički ponderiran”, kaže Seltzer.
Osobe s dugim covidom ili ME/CFS-om mogu si osigurati prilagodbe na radnom mjestu, kao što je rad od kuće, preuzimanje uloge koja se može obavljati sjedeći umjesto stojeći ili podnošenje zahtjeva za invaliditet ako je potrebno. Seltzer također predlaže da se za pomoć oko nekih zadataka oslonite na prijatelje, vjerske grupe ili mreže uzajamne pomoći. Osim toga, Friedly preporučuje traženje kreativnih načina za korištenje manje energije tijekom dana. Primjerice, dok je živjela sa simptomima dugog covida, kupila je mnogo pari identičnih čarapa da nikada ne bi morala gubiti vrijeme i trud tražeći odgovarajuće.
Takve stvari “možda izgledaju male”, kaže ona, “ali ako ih zbrojite tijekom dana, one čine veliku razliku u pogledu količine energije koju trošite.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!