Djeca na mrežama: Kako ih roditelji nesvjesno izlažu predatorima?

Mustafagić: “Ne bih dozvolio da moje dijete bude alat za promociju”

Iako Bosna i Hercegovina nema formalne dječje influensere, Mirza Mustafagić naglasio je da su indirektno prisutni.

Istaknuo je da nikada ne bi dozvolio da njegovo dijete bude uključeno u svijet influensanja, osim u vrlo ograničenim, prirodnim okolnostima: "Ne bih dozvolio da moje dijete postane moj alat za osobnu promociju."

Pohvalio je tehničku izvrsnost i emotivnu snagu dokumentarca te rekao kako je odmah nakon gledanja pozvao prijatelje s djecom da obavezno pogledaju seriju:

"Emocije su ključne. Očekivao sam možda drugačiji završetak, ali i to nosi snažnu poruku."

Hajdarević: “Ovo se događa i kod nas”

Psihoterapeutkinja Belma Hajdarević upozorila je da problem nije ograničen samo na daleke zemlje:

"Često mislimo da se ovakve stvari događaju negdje daleko. Ali one se događaju i kod nas. Možda ne u tolikoj mjeri i na takav način, ali svakako jesu prisutne." Naglasila je i važnost edukacije roditelja o odgovornom ponašanju na društvenim mrežama.

Djeca zaslužuju djetinjstvo, a ne javnu pozornicu

"Svako dijete je roditelju najljepše, ali mora postojati granica," kaže Mustafagić. "Problem je kad se djeca izlažu radi popularnosti ili zarade."

Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet istaknuo je:

"Roditelji ne bi objavili fotografiju svog djeteta u kupaćem kostimu na bilbordu u centru grada — zašto to onda rade na internetu?"

Upozorio je i na opasnosti modernih tehnologija: "AI i deepfake alati olakšavaju manipulaciju dječjim fotografijama. Takvi materijali često završavaju na predatorskim forumima."

Pedofilski forumi

Saša Petrović naglasio je da u BiH ne postoji zakon koji zabranjuje otvaranje profila za djecu na društvenim mrežama, ali problem nije zakon, već svijest roditelja: "Roditelji moraju znati da slike njihove djece mogu završiti na pedofilskim forumima i tamo ostati godinama."

Otkrio je i postojanje priručnika među predatorima: "To su doslovno vodiči — gdje, kada i kako prići djetetu koje su prethodno pronašli online."

Mustafagić naglašava da edukacija mora postati prioritet:

"Škole bi trebale više učiti o digitalnoj sigurnosti nego o zastarjelim predmetima koji ne prate razvoj društva."

Mentalno zdravlje djece i štetni komentari

Hajdarević upozorava na duboke psihološke posljedice koje ostavljaju online komentari: "Ako je odrasloj osobi teško nositi se s kritikama, zamislite kako je djetetu mlađem od 13 godina."

Poručila je roditeljima: "Naravno da neću reći da nikad ne objavljuju slike svoje djece. Ali sadržaj treba biti umjeren, filtriran, i dijete ne smije biti centralna figura profila. Svako dijete zaslužuje privatnost i normalno, tipično djetinjstvo."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.