Zaoštreni odnosi Beograda i Zagreba koče put Srbije ka EU

Regija 04. tra 201618:17 > 18:22
N1/Ilustracija

Beograd očekuje da članice Europske unije neće podržati Hrvatsku u blokadi pregovaračkog procesa u poglavlju 23. Zagrebu su srpske vlasti poslale poruku da poštuje ljudska prava i srpske žrtve.

Hoće li Zagreb i Beograd svoje bilateralne sporove ipak rješavati kroz pregovore Srbije o članstvu u Europskoj uniji? Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić vjeruje da ostale zemlje članice EU neće blokirati Srbiju, dok je bivši ministar pravosuđa Hrvatske Orsat Miljenić siguran da će pritisci biti nastavljeni.

Veljko Marić, pripadnih hrvatskih oružanih snaga, osuđen je 2011. godine u Srbiji na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina u Grubišinom polju. U lipnju je prošle godine izručen Hrvatskoj. Za Hrvatsku je i dalje sporna nadležnost Srbije za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, ali njegov odvjetnikĐorđe Dozet kaže da je tim zakonom moguće procesuranje počinitelja iz cijeloga svijeta, ukoliko se oni nađu na teritoriju zemalja bivše Jugoslavije.

“Srbija nema ništa različito od onoga što imaju druge države SFRJ, osim što je iz nekog razloga napisala da se to odnosi na SFRJ. Dok imam nadležnost za ratne zločine počinjene u cijelom svijetu, to nikome ne smeta, ali ako napišem da imam nadležnost za prostore bivše SFRJ onda to nekome smeta. Ne vidim da to ima pravnog utemeljenja”, kaže Dozet.

Pravno utemeljeno ili ne, u Zagrebu takva nadležnost sudova u Srbiji ostaje sporna. Hrvatske vlasti najavljuju da Srbija neće zaključiti pregovore s EU ukoliko taj ne promijeni taj zakon. To je poruka i aktualne Vlade, ali i onih koji su do studenog prošle godine činili tamošnju Vladu, poput bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

“Ako bude potrebna to ne bi bila blokada zbog nekog bilateralnog odnosa. To je blokada zbog toga što smo mi, ja ne znam sad kako ova vlast, kažem kako smo mi bili i kako mi kao opozicija gledamo. Stava smo da se tim zakonom krše određena načela i da je nama neprihvatljiv ulazak u zajednički pravni prostor, dakle u EU, zemlje koja ima takve odredbe”, poručuje Miljenić.

Šef diplomacije Srbije, Ivica Dačić, međutim, tvrdi da se radi o čistoj ucjeni iz pozicije članice Europske unije. Uključujući i onaj zahtjev da hrvatskoj manjini u Srbiji da dodatne garancije, poput onih koje srpska ima u Hrvatskoj.

“Mi jesmo spremni probleme rješavati dijalogom, ali nismo spremni ni za kakva ucjenjivanja od strane Hrvatske, naročito imajući u vidu da je Hrvatska daleko od toga da je u prilici dijeliti lekcije Srbiji o položaju nacionalnih manjina u Srbiji, imajući u vidu sve ono što je srpski narod u Hrvatskoj proživio u posljednjih 10 – 20 godina. To su besmislene prijetnje Hrvatske i siguran sam da neće naići na podršku nijedne države članice Europske unije”, uvjeren je Dačić.

U sličnom tonu poruku Zagrebu šalje i srpski ministar policije Nebojša Stefanović. Kaže da prvo pogleda u svoje dvorište i omogući pravdu za sve žrtve. “Oni koji su ubijali ljude, a da su iz redova srpskog naroda, da njihovi ubojice budu pošteno i pravično suđeni, pogotovo zato što je od nekih slučajeva je prošlo čak i više desetina godina pa se ništa nije dogodilo”, poručio je Stefanović.

Iako je praksa pokazala da za dogovore nije potrebno pravno utemeljenje koliko politička volja, čini se da je ona u ovom slučaju izostala.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.