Rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini nakon više od dvije i pol godine čekanja konačno će biti objavljeni 30. lipnja, najavljeno je u ponedjeljak iz Agencije za statistiku BiH koja je vodila cijeli proces.

Zakonom o popisu stanovništva kojega je donio parlament BiH krajnji rok za objavu rezultata prikupljenih još u listopadu 2013. istječe 1. srpnja.

“Sukladno zakonu o popisu bit će predstavljeni rezultati iz svih oblasti popisa za koje su prikupljani podaci”, navela je Agencija za statistiku BiH.

Uoči te najave iz Republike Srpske su poručili kako u tom entitetu neće priznati rezultate koje objavi državna agencija jer drže kako je njen ravnatelj Velimir Jukić (HDZ BiH) donio pogrešnu odluku o metodologiji obrade prikupljenih podataka. 

Objava rezutata popisa u BiH je odavno od tehničkog postala ekskluzivno političko pitanje. Riječ je o prvom takvom “zbrajanju računa” u BiH još od 1991. i ono če konačno pokazati stvarno stanje u toj zemlji uključujući i precizne posljedice što ih je za soobom ostavio rat od 1992. do 1995.

Potpuno je izvjesno kako će se potvrditi da u BiH danas živi znatno manje ljudi nego 1991. kada je popisom utvrđeno da ima nešto više od 4 milijuna i 377 tisuća stanovnika.

Neposredno nakon provedbe popisa u listopadu 2013. objavljen je tek podatak kako su tada prikupljeni podaci o nešto manje od 3,8 milijuna njenih stanovnika.

No riječ je o preliminarnim podacima koje je valjalo obraditi a jedan od bitnih aspekata bio je utvrditi tko od popisanih doista živi u BiH i ima status rezidenta odnosno stalnog stanovnika.

To pitanje postalo je ključnom točkom prijepora između vlasti RS s jedne te statističara iz Federacije BiH i Agencije za statistiku BiH s druge strane.

Vlasti RS su na stajalištu kako 196 tisuća popisanih ne mogu biti tretirani kao stalni stanovnici jer su tijekom popisa kao mjesto rada ili školovanja naveli inozemstvo.

Pretpostavlja se kako je u toj kvoti zapravo najviše Bošnjaka i to prognanika s teritorija današnje RS koji zbog opstrukcija entitetskih vlasti nisu uspjeli trajno riješiti pitanje povratka u prijeratne domove pa temelj svoje egzistencije i dalje imaju u zemljama u kojima su našli utočište tijekom rata.

Kako će se tertirati prognanici i kakav će oni status imati bio je razlog zbog kojega u BiH gotovo dva desetljeća uopće nije bilo moguće postići dogovor o provedbi popisa a kada je to ipak riješeno isto se pitanje pojavilo kao problem kod objave rezultata popisa.

Dodatni je problem to što se kalkulira tvrdnjama kako bi nešto manje od 200 tisuća osoba zapravo moglo značajno utjecati na konačnu etničku sliku BiH odnosno na udio tri konstitutivna naroda u ukupnom broju stanovnika.

Predsjednik RS Milorad Dodik iznio je optužbe kako se ovime pokušava na umjetan način doći do udjela Bošnjaka u ukupom broju stanovnika koji bi bio veći od 50 posto čime bi se, po njegovim tvrdnjama, stvorile pretpostavke za ustavni preustroj BiH.

Po takvoj računici koju su objavili neki mediji u BiH u listopadu 2013. u BiH je zapravno živjelo 3,55 milijuna  stanovnika.

Od toga je bilo 50,24 posto Bošnjaka odnosno 1.789.000, Srbi su bili druga entnička skupina po brojnosti s udjelom od  30,6 posto odnosno 1.089.000 dok je Hrvata bilo 15,47 posto ili oko 550 tisuća dok je u kategoriju ostalih ubrojano 3,69 posto ili 131 tisuća. 

Ukoliko bi te apsolutne brojke bile potvrđene to bi značilo da je danas u BiH 210 tisuća Hrvata manje nego uoči rata, nekadašnjih Muslimana a današnjih Bošnjaka manje je za oko 110 tisuća a Srba za oko 277 tisuća.

No u postotcima to znači dva posto Hrvata manje, nepunih jedan posto Srba manje a Bošnjaka za gotovo sedam posto više nego 1991.  

Ravnatelj Agencije za statitistiku BiH Jukić odbacio je optužbe iz RS kako je odluku o metodologiji obrade popisnih rezultata donio pod bilo kakvim političkim pritiskom ističući kako je riječ o striktnom pridržavanju kriterija struke.

Vlada RS-a najavila je kako će u entitetski parlament uputiti incijativu o posebnom zakonu o popisu i sama objaviti svoje rezultate bez obzira na one na razini BiH.