Mještani planinskog sela u Srbiji, Igrište, nedaleko od Kuršumlije, skupili su 30.000 eura i podignuli spomenik Drugom pješadijskom puku "Knjaz Mihajlo", poznatijem kao Gvozdeni puk, jednoj od najslavnijih srpskih vojnih jedinica svih vremena koja je u oslobodilačkim ratovima 1912.-1918. imala izuzetno velike gubitke.

U želji da sačuvaju od zaborava taj dio srpske povijesti, inicijativu za podizanje spomenika pokrenulo je nekoliko najstarijih mještana tog sela, koji su prvo formirali Udruženje “Gvozdeni puk – Igrište”.

S obzirom na to da oni rijetko dolaze u grad, samo nekoliko puta godišnje, na razne načine su tražili i prikupljali novac, a predsjednik udruženja Života Jevremović kaže da su se obraćali svakome za koga su čuli. “Rukom smo pisali pisma i slali ih državnim ustanovama i institucijama, raznim firmama i poduzećima, pojedincima, potomcima pripadnika Gvozdenog puka, a slali smo i sms poruke. Za osam mjeseci prikupili smo 30.000 eura”, kazao je Jevremović.

To je prvi i za sada jedini spomenik čuvenom Gvozdenom puku u Srbiji. Spomenik je visok šest metara, a napravljen je od granita koji su mještani naručili iz Italije. Na vrhu spomenika je dvoglavi orao od bijelog mramora.

“Vrhunski klesari su na spomeniku upisali dio srpske povijesti, ime Gvozdenog puka, kao i imena 17 stradalih pripadnika tog puka iz Igrišta. Naših djedova i pradjedova”, kazao je Jevremović.

Selo Igrište ima oko dvadesetak stanovnika, koji gotovo i ne idu u grad niti koriste internet, ali su saznali da ta vojna jedinica nije imala svoj spomenik, pa su to odlučili ispraviti.

Mještani kažu da su podizanje spomenika pomogli gotovo svi kome su se obratili, a najviše općina Kuršumlija. Svečano otkrivanje spomenika Gvozdenom puku mještani su zakazali za 1. listopad. Pored donatora, pozvali su državni vrh i Vojsku Srbije.

Gvozdeni puk je jedinica Srpske vojske iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata. Puno ime je bilo Drugi pješadijski puk “Knjaz Mihajlo” prvog poziva Moravske divizije. Sjedište puka bilo je u Nišu, a mobilizacijska prostorija puka bili su Jablanički i Toplički okrug.

Puk je u rat pošao u listopadu 1912. godine, a rijetki preživeli vratili su se kući tek 1920. godine jer su poslije rata izabrani da budu Kraljeva garda u Beogradu.

Iako brojno stanje puka nikada nije prelazilo 5.000 ljudi, kroz tu jedinicu je zbog velikih gubitaka prošlo više od 19.000 ljudi. Za vrijeme rata u borbama je poginulo 32 oficira i 1.239 vojnika, dok ih je oko 6.600 ranjeno. To su, međutim, samo gubici u borbi jer nikada nije utvrđeno koliko je vojnika umrlo od bolesti, prije svega od kolere 1913. i od tifusa 1915. godine.

Zastava puka bila je najodlikovanija od svih srpskih jedinica, pa je, od oko sto pukova Srpske vojske, ona izabrana da poslije smrti kralja Petra i Karađorđevića bude položena u njegov kovčeg prilikom sahrane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.