Državljani arapskih zemalja počeli su masovno kupovati zemljište i kuće i na planini Vlašić u središnjoj Bosni, udesetorostručivši ranije cijene nekretnina na tom području, prenosi sarajevski Dnevni avaz.

Arapi koji su već godinama u potrazi za nekretninama i zemljištem na području Sarajeva svoje zanimanje sada su proširili i na planinu poznatu po lijepoj prirodi i potencijalima za zimski turizam.

“Kupuju masovno i sve što vide. Uglavnom su to mjesta izdvojena od centra (Babanovac) gdje je nekada bilo pravoslavno stanovništvo”, kazao je Alem Mehić iz vlašičkog sela Mudrike.

On tvrdi kako su osobe arapskog podrijetla do sada na Vlašiću kupile više od 150 tisuća četvornih metara zemljišta, na njemu su izgradilli dvadesetak novih kuća a sada grade i restoran.

Cijene koje je potaknuo nagli interes tih kupaca stoga su se počele vrtoglavo povećavati.

Tisuću četvornih metara zemljišta na planini u blizini skijališta i samih staza danas se može prodati za gotovo dvadeset tisuća eura.

Kada otkupe zemljište i kuće od mještana Arapi neke od njih unajme kao radnu snagu o čemu je svjedočio Ferzo Mehić iz sela Odžak koji je svoju kuću i zemljište prodao za 40 tisuća eura.

“Čovjek ovdje bude 20 dana a meni je dao kuću da tu živim i čuvam je”, kazao je, dodajući da su danas cijene i deset puta veće od onih prije dolaska Arapa.

Arapi koji na Vlašiću kupuju zemljište i grade kuće tamo uglavnom ne borave zimi i to je odredište koje posjećuju pretežito ljeti a te podatke potvrđuju i u Turističkoj zajednici županije Središnja Bosna.

“U posljednje dvije godine dolaze u velikom broju na Vlašić ljetovati. Budu tu od svibnja do listopada”, kazao je direktor zajednice Miroslav Matošević dodajući kako nema podataka koji bi potvrdili da se Arapi zapravo doseljavaju na Vlašić.

Masovna kupnja nekretnina za državljane arapskih zemalja potkraj prošle godine bila je predmetom provjera sigurnosnih agencija u BiH. Istragom koju je provela Služba za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH utvrđeno je kako se takvim transakcijama bavi veliki broj “fantomskih” tvrtki koje raspolažu minimalnim početnim kapitalom a investiraju velike novčane iznose.

U prosincu je kontroliran rad 691 agencije koja se bavila takvim transakcijama a njih čak 499 nije pronađeno na prijavljenim adresama.

Zbog sumnji u pranje novca i porezne prijevare u cijeli se slučaj uključila Porezna uprava Federacije BiH a za neke slučajeve zainteresiralo se i državno tužiteljstvo.