Iz hercegovačkog kamena teče prirodni ili sirovi bitumen kao ljepljivi oblik nafte sličan katranu, a stanovnici se nadaju kako će uskoro poteći i prvi bareli "crnog zlata".

Mjesto Mišljen koje se nalazi u Akcijskom planu za istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH, koji je napravio Federalni zavod za geologiju, navodi se kao potencijalno nalazište nafte.

Do hercegovačkog sela Mišljen, udaljenog 12 kilometara od centra Ljubinja, dolazi se uskom cestom koja je jednu trećinu čak i makadamska, a ona se može prijeći isključivo terenskim vozilom ili traktorom. Da bi se stiglo do rudnika u kojem iz kamena teče bitumen, od sela Mišljen treba prijeći još oko dva kilometra ili četrdesetak minuta pješice u jednom smijeru preko kamenih stijena.

Kod samog rudnika, gdje se prije više desetljeća konjima izvlačila ruda prema Ljubinju, stoji nesvakidašnji prizor. Naime, na pukotinama kamenja nalaze se naslage bitumena. Crne nakupine tekućine izrazito su kvalitetne i jakog mirisa katrana.

U prošlosti su konjima prebacivali bitumen

“Ovdje možete primjetiti da bitumena ima na kamenu. Ja sam ga uzimao odavde i nosio kući da ga pokažem. Da li je to bilo ovo ljeto, sumnjam, bila je kiša i dosta hladno. To je od prošlog ljeta, kada je bila visoka temeperatura. Vidljivo je da se čak na samoj površini odvaja. Ovisi o temperaturi. Prošlo ljeto nije bilo toliko izraženo zbog kiše. Nije se toliko ni kamenje ugrijalo da bi se bitumen odvajao od njega”, priča Čedo Đordan, mještanin sela Mišljen, koji je bio naš ljubazni vodič do bušotine na rudniku.  

Tu su u prošlosti povedena i istraživanja na više desetina bušotina. Ona kod koje smo mi bili duboka je nekoliko metara. 

“Bio sam mali. Ne znam točno koje godine, ali to je napravljeno pred oko 50 godina. S obzirom na to da je meni 70, moguće je da je to bilo prije 55 godina. Sjećam se radnika koji su dolazili iz Mišljena i susjednih sela Hrasnog i Bančića te okolnih područja koji su radili na ovim drugim bušotinama. Bilo je 20 do 30 radnika, možda i više. Bila su dvojica stručnjaka, Ivica Frkonja, koji je sa svojom obitelji stanovao ovdje i vodio te radove i Mitar Ivelja“, navodi Đordan. 

Đordan se prisjeća kako se tada na vratu nosio kompresor s Mišljena na rudnik na tragačama i gredama koje su bile dosta debele da ne bi pukle i ubile ljude.

Naglašava kako je bilo više bušotina, oko desetak. Najdublja je, naglašava Đordan, iznosila oko 17 metara.

“Sve je transportirano. Tada se to prebacivalo na konjima. Nije bilo ceste. Koliko je to vagona, nitko ne zna. Ljudi su dolazili s konjima iz Mišljena i Bančića i to prebacivali. Ljudi su tu radili, zarađivali za kruh“, navodi Đordan.

U dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH Federalnog zavoda za geologiju navedeno je da je provedena preliminarna analiza matičnih stijena, napravljeni primjeri strukovnih stilova te dana strukturna interpretacija Dinarida.

 U dokumentu se navodi da se, s naftno-geološkog aspekta, najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislav-grada, Livna i Glamoča. 

Brojna i bogata nalazišta

Naglašeno je kako su uz rub Popovog polja i po okolnim planinama poznata brojna nalazišta bituminoznih stijena od kojih je samo nalazište Mišljen detaljno istraženo.

“Na osnovu analize, bitumen je naftnog reda i epigenetskog porijekla koji sadrži 9,79 posto bituminoznih materija. Bitumen se odlikuje relativno visokim sadržajem smola i manjom koncentracijom asfaltene, te se svrstava u asfalte“, naglašeno je u dokumentu.

Pitali smo šta bi za stanovnike hercegovačkog sela Mišljen značio pronalazak nafte.

“Da ima nekoga, značilo bi nešto. Ovako, selo je spalo na četiri starije osobe. Kada bi se dogodio povratak, to ne znam. Vjerovatno bi se netko vratio. Ako ne, onda bi sigurno donekle došli radnici. Vjerovatno bi se ostvarilo da negdje ljudi moraju zarađivati novac”, navodi Đordan. 

Lokaliteti koji su potencijalna nalazišta nafte su privatna imanja. 

“Kada se provelo ispitivanje nitko nije to osporavao. Sve je kod nas privatno. Nema društvenog. Nisu stanovnici ranije branili, a šta će biti u budućnosti nitko ne zna. Čovjek se za svašta hvata sada. Možda bi tražili i to”, navodi Đordan. 

Vlasnici su tijekom rata od 1992. do 1995. godine uglavnom odselili do Neuma i do Popova polja.

Bituminozne pojave nalaze se i kod sela Strujići, također u Ljubinju, Mirilovići, u opštini Bileća, te brojnim selima na području Grada Trebinja – kod sela Crno Valje, Domaševa, Velaška, Trebiova, Ive, Kunja Glavica i Jazinama.

“Koliko mene sjećanje služi, 80-ih i 90-ih godina provelo se istraživanje na graničnom području Vilusa i Grahova prema Crnoj Gori. Koji su konačni rezultati ovih istraživanja meni nije poznato.  Osim ovih novih informacija i najava da će eventualno doći do novih istraživanja, ozbiljnijih razgovora po tom pitanju nisam imao ni sa jednom domaćom ili međunarodnom institucijom koja se službeno bavi istraživanjem nalazišta nafte”, istakao je u razgovoru za Anadoliju Slavko Vučurević, gradonačelnik Trebinja.

Vučurević: Nafta bi preporodila Hercegovinu

On navodi da bi Grad Trebinje podržao i podržava sva ta istraživanja i mogućnost nalaska nafte na tom području.

“Meni je, prije svega, drago da se Shell kao jedna renomirana kuća, koja se bavi proizvodnjom i prometom nafte i naftnih derivata, pojavljuje kao koncesionar što ponovno govori o ozbiljnosti podataka s kojima se raspolaže i koji naznačavaju mogućnost otvaranja istražnih radnji na ovom području“, ističe Vučurević.

Naglašava da bi eventualni pronalazak nafte i plina bila prava dobit u ekonomskom smislu. Jer, i za nas bi značilo, navodi Vučurević, kao za Arape ili neke arapske zemlje koje su bogate naftom ili Rusiju koja je bogata i naftom i plinom.

“Sigurno da bi taj pronalazak ili eventualno eksplatacija tih energenata ekonomski preporodila Grad Trebinje i čitavu regiju i prema tome u tom smislu ponovno apostrofirajuči, ako se radi o Shellu kao renomiranoj kompaniji, znači da imamo potuno validnu međunarodnu organizaciju. Mi ćemo dati punu podršku što se tiče naše Gradske uprave da se ta istraživanja obave, što je u našoj domeni ili ovlaštenju mi ćemo to obaviti”, zaključuje Vučurević.

I Ploče bi imale koristi

Naravno da bi, cijeni Vučurević, pronalazak nafte značio bi preporod, te poručuje: “Pronalazak energenata na području Hercegovine, bilo koje općine ili grada Trebinja bila bi prava dobit za sve stanovnike Hercegovine, pa i šire.”

“Tako da se zna šta bi nalazišta energenata velika vukla za sobom. Apsurdno je govoriti koja bi to dobit bila i šta bi to ukupno značilo, a sigurno bi značilo opći ekonosmki i društveni preporod na ovom području“, navodi Vučurević.

On ističe da Bosna i Hercegovina praktično ima svoju luku, a to su Ploče.

“Što se tiče geografije Trebinja, Ploče su najbliže Trebinju i ovom dijelu Hercegovine gdje pokazuju neki rezultati istraživanja da bi se taj mogući energent mogao pronaći. Udaljenost od Trebinja prema Pločama je  oko 140 kilometara i ne bi predstavljala neku veliku investiciju ukoliko bi nalazišta energenata, o kojima mi govorimo, bila dovoljno isplativa da se to  napravi. Prema tome, mislim da su Ploče najrealnija i najprihvatljivija opcija za eventualni pronalazak nafte i njen transport tog energenta s ovog područja”, navodi gradonačelnik Trebinja.

Do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksplataciju nafte i plina na području BiH entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a početkom 2016. godine uslijedit će i prva istraživanja na terenu.