Pitanje ratne odštete, čini se, ipak će se otvoriti. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković poručuje da odštetu trebamo tražiti jer nisu rušeni srpski, nego hrvatski gradovi od Vukovara do Dubrovnika. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi nema tabu tema, a hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću po pitanju ratnih odšteta, kaže, znat će odgovoriti
Na prvu, Aleksandru Vučiću nije se baš svidjela ideja razgovora o ratnim odštetama pa je Andreju Plenkoviću poručio, prilično burno, da je na njegovom mjestu: ne bi to otvarao. No, dan prije posjeta Hrvatskoj, sa svog stranačkog skupa – ipak mirnijim tonom: “Za nas nema tabu tema, ja samo kažem premijer Plenković će dobiti odgovor”.
Na sporazum o normalizaciji kojeg su dvije zemlje potpisale potpisale 1996. godine u Beogradu, podsjetio je Plenković ovoga tjedna. A taj je sporazum predvidio i sporazum o naknadi štete. I to u roku od šest mjeseci. To je davno prošlo, ništa se realiziralo nije. No ministar pravosuđa Bošnjaković poručuje – još nije kasno: “Nisu stradali srpski gradovi, stradao je Vukovar, Dubrovnik, Zadar. Mnogi domovi, sve to je Hrvatska sama obnavljala i red je da se od onog tko je odgovoran potražuje nešto”.
Upitan za njegov stav – treba li ići u te pregovore, Bošnjaković je odvratio: “Mislim da treba”.
VEZANE VIJESTI
Učinkovitih pravnih mehanizama, kažu mnogi pravni stručnjaci, Hrvatska nema na raspolaganju, a za sporazum je, upozorava oporba, potreban pristanak obje strane.
“Moram priznati da sam skeptičan i to zato što za utjerivanje bilo kakve odštete od druge zemlje treba pristanak i druge strane. Nažalost mislim da to nije realno, to se trebalo rješavati ’90-ih, kako nije, sad će to biti puno teže ili bojim se – nemoguće”, smatra bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Srbija je pak na putu prema Europskoj uniji, podsjeća bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u čije je vrijeme Hrvatska blokirala Srbiju pri otvaranju pregovora za Poglavlje 23, no blokadu brzo povukla: “Imamo s jedne strane taj sporazum o normalizaciji odnosa koji predviđa drugi sporazum, s druge strane imamo i Poglavlje 23 da treba žrtvama rata omogućiti pristup pravosuđu”.
Međutim, blokada zbog bilateralnog pitanja, smatraju analitičari – nije najbolje rješenje pa tako Ivan Rimac kaže: “To nije funkcionalno, niti bi europska birokracija prihvatila takav model posebno što iskustvo sa slovenskim blokiranjem nije bilo pozitivno ocjenjeno kod većine drugih zemalja”.
Ratna odšteta bit će tako tema na stolu u Banskim dvorima, no ne i na Pantovčaku. Što je još jedan dokaz očite neusklađenosti ovog posjeta između dva tabora. A u takvoj je atmosferi, dodaje Rimac, teško očekivati velike pomake.
“Srpska politika koristi svaku našu slabost i nedosljednost, kao što to uostalom koriste i sve druge zemlje koje s nama imaju otvorena pitanja. Sigurno je da će na kraju biti nekih efekata posjeta, najvjerojatnije će se to odnositi na pitanje granice”, zaključuje Rimac.
Razgovarat će se i o nestalima, pravosudnoj suradnji, pravima manjina, gospodarstvu i sigurnosti Jugoistočne Europe, no neslužbeni izvor s Pantovčaka već je ranije poručio da ovaj posjet Vučića ne vide kao prekretnicu, već samo iskorak u suradnji.
