Slovenska vlada pismeno će od Europske komisije zatražiti da se prihvati uloge medijatora u sporu između Slovenije i Hrvatske oko pitanja prenesene štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, tvrde slovenski mediji, pozivajući se na izjavu ministra vanjskih poslova Karla Erjavca.

“Europsku komisiju ćemo pozvati da obavi medijaciju u vezi s problematikom prenesene devizne štednje. Pismo priprema ministrica za financije Mateja Vraničar Erman, a vjerojatno će ga potpisati premijer Miro Cerar. Hoće li pismo biti i poslano, to je stvar dogovora unutar slovenske politike”, kazao je Erjavec, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.
Ukoliko bi Komisija prihvatila to posredovanje u sporu, a Hrvatska ga odbila, ili ako bi do medijacije došlo ali bi završila bez rezultata, tada bi Slovenija mogla zbog tog pitanja tužiti Hrvatsku na sud Europske unije u Luksemburgu, ali se o tome još ne razmišlja, naveo je Erjavec.

Cerar i ministrica Mateja Vraničar Erman, koja u ime vlade vodi i pregovore s Komisijom oko odgode privatizacije najveće slovenske banke, za sada nisu komentirali Erjavčeve najave.
Privatizacija najveće slovenske banke te problematika njena poslovanja iz vremena prije nego ju je 2013. dokapitalizirala država, kako bi je spasila od nagomilanih loših kreditnih plasmana, postala je jednom od glavnih tema u političkoj kampanji pred parlamentarne izbore koji će se održati krajem svibnja ili početkom lipnja.

Oporbena desnica tvrdi da Cerarova vlada na različite načine želi izbjeći prodaju 75 posto dionica države u NLB-u jer ne želi da se razotkriju krivci za njeno loše poslovanje koje je 2013. godine umalo dovelo do sloma bankarskog sustava, zbog čega je on morao biti saniran novcem poreznih obveznika.

Premijer Miro Cerar kao jedan od razloga za višegodišnje kašnjenje u privatizaciji NLB-a, o čemu istragu vodi Europska komisija, navodi i ocjene investitora da njenu potencijalnu cijenu smanjuje neriješena problematika stare devizne štednje bivše Ljubljanske banke.

Oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša kazao je kako sumnja da lijeva politička elita ne želi privatizaciju najveće banke te da joj je problematika stare devizne štednje samo izgovor.
Braneći se od optužbi oporbe da je to pitanje namjerno zakomplicirala i da lani nije spriječila upravu NLB-a da odobri nekoliko naplata s računa NLB-a prema pravomoćnim presudama hrvatskih sudova u vezi tužbi oko prenesene štednje hrvatskih građana, što su ih protiv Ljubljanske banke pokrenuli Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, slovenska vlada je u ponedjeljak upravi banke naložila donošenje više “mjera za zaštitu imovine NLB-a u Hrvatskoj”.
Od uprave banke traži se da primjenjuju stajalište vlade prema kojemu “provedba presuda hrvatskih sudova glede prenesene devizne štednje nije sukladna sa slovenskim pravnim poretkom i međunarodnim ugovorima” te da do kraja svibnja vladu obavijeste zašto je u nekoliko ranijih slučajeva odobrila isplate prema tim presudama.

Osim toga, NLB-u je naloženo da nastavi “s aktivnim osporavanjem” sudskih odluka u vezi s prenesenom deviznom štednjom “na svim instancijama u Hrvatskoj i pred međunarodnim sudovima” te da politikom upravljanja imovine i plasmana banke minimizira mogućnost naplate potraživanja s osnova prenesene devizne štednje.

Kako prenose slovenski mediji, to u praksi znači da se od NLB-a traži da smanji svoj opseg poslovanja i imovine u Hrvatskoj kako bi se nimimalizirala mogućnost ovrhe prema presudama hrvatskih sudova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.