Na popisu koji su hrvatska pravosudna tijela dostavila Srbiji nalazi se 1.396 imena optuženih ili osuđenih za ratne zločine, piše u srijedu beogradski tisak, navodeći kako je taj popis iz travnja prošle godine posljednji takve vrste dostavljen srbijanskom pravosuđu.

Nasuprot tom dokumentu hrvatskih pravosudnih tijela, popis koju je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine dostavilo Državnom odvjetništvu Hrvatske (DORH) znatno je kraći i ima svega 51 ime, navodi beogradska Politika, podsjećajući na dogovore resornih ministara dviju država da te popise treba ažurirati.

Kakve “neusklađenosti” postoje između srpskih i hrvatskih popisa nije poznato, kao što se ne zna ni što će i na koji način regulirati sporazum o procesuiranju počinitelja ratnih zločina koji su najavili resorni ministri dviju država, navodi Politika.

Srbijanski i hrvatski ministri pravosuđa Nela Kuburović i Dražen Bošnjaković sastali su se dva puta u posljednjih godinu dana, 23. ožujka 2018. u Beogradu te 13. veljače ove godine u Zagrebu, a na oba sastanka jedna od dominatnih tema bila je ažuriranje popisa osumnjičenih i osuđenih za ratne zličine kako bi se otklonile neusklađenosti, provela razmjena podataka i ubuduće izbjegli nesporazumi i incidenti na granicama.

Nakon prošlogodišnjeg sastanka u Beogradu ministar Bošnjaković izjavio je za Hinu kako je dogovoreno da se “u najkraće vrijeme počne raditi na razmjeni podataka o osobama osumnjičenima za ratne zločine na obje strane”.

Srbijansko ministarstvo priopćilo je poslije tog sastanka kako su se obje strane suglasile da “postoji dobra volja dviju država za suradnjom i rješavanjem svih otvorenih pitanja”, te da je dogovoreno “formiranje dva zajednička povjerenstva” za rješavanje problema procesuiranja ratnih zločina te razmjene popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine.

Poslije sastanka 13. veljače u Zagrebu u priopćenju je istaknuta obostrana suglasnost “da se moraju potpuno ažurirati svi popisi obiju strana kako bi se otklonila neusklađenost i nekompletnost do sada razmijenjenih podataka” te da je dogovoren i nastavak rada drugog mješovitog Povjerenstva za razmjenu popisa osoba optuženih i osuđenih za kaznena djela ratnih zločina.

Ministri su dogovorili i da se u rad tog povjerenstva “uključe i predstavnici državnog odvjetništva dviju država kako bi se intenzivirala neposredna suradnja u cilju sigurnosti građana obiju država”.

Službeni Zagreb je prije srbijanskog otvaranja poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava ustrajao da Beograd promijeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine te zahtijevao bolji položaj hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju Srbije s Haagom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.