Dodik bi u Vatikan trebao putovati idućeg tjedna, a prema najavi ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka nominalnog bi šefa bosanskohercegovačke države papa Franjo trebao primiti u audijenciju 26. travnja.
Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini nije bila izravno uključena u organizaciju najavljenog posjeta predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika Vatikanu, no očekuje da će on doprinijeti poboljšanju stanja i poslužiti kao poticaj da se i na području Republike Srpske dosljedno poštuju prava malobrojnih katolika koji su tamo ostali živjeti nakon rata, izjavio je u utorak za Hinu glavni tajnik Biskupske konferencije BiH monsinjor Ivo Tomašević.
Dodik bi u Vatikan trebao putovati idućeg tjedna, a prema najavi ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka nominalnog bi šefa bosanskohercegovačke države papa Franjo trebao primiti u audijenciju 26. travnja.
Monsinjor Tomašević je kazao kako je posjet dogovoren diplomatskim kanalima uz posredovanje apostolske nuncijature, što je uobičajeni način komunikacije u međudržavnim odnosima. Nekada je u to uključena i mjesna Crkva, no ovoga puta to nije bio slučaj.
Glavni tajnik BK BiH ipak ističe kako je od forme puno značajnije ono što će susret Dodika i pape Franje donijeti Bosni i Hercegovini pa time i katolicima koji u njoj žive.
Podsjetio je kako se papa Franjo učestalo sastaje s osobama različitih profila i uvjerenja, a sve s ciljem da pokuša doprinijeti boljitku i pozitivnim promjenama.
“Papa se sastaje sa svima isključivo sa željom da se stvari pomaknu nabolje”, kazao je Tomašević dodajući kako je to jedni način da i Crkva ostvari svoje poslanje i gradi mir u svakoj zemlji.
Dodao je kako na isti taj načn djeluju i kardinal Vinko Puljić i svi biskupi u BiH, jer žele poticati druge na dobro i gradnju i jačanje mira, a to uključuje i zalaganje za prava svakog čovjeka pa tako i katolika.
Svi u BiH, podsjetio je Tomašević, dobro znaju kakva je sudbina zadesila katoličku zajednicu u Republici Srpskoj, odnosno dijelove Banjolučke i Vrhbosanske nadbiskupije koji su administrativno u sastavu tog entiteta.
Banjolučki biskup Franjo Komarica bio je ranije metom oštrih Dodikovih napada upravo zbog stalnog upozoravanja na obespravljenost katolika u RS-u.
U ožujku 2018. Dodik je optužio banjolučkog biskupa da “izmišlja i podvaljuje” kada govori o stanju u kojemu se nalaze vjernici u njegovoj biskupiji, kojih je tamo sada tek oko 30 tisuća, dok ih je 1991. godine bilo više od 96 tisuća.
“Biskup Komarica, ali i drugi biskupi godinama su upozoravali su na teško stanje u kojemu žive katolici u RS-u”, kazao je monsinjor Tomašević istaknuvši kako su sve činjenice o tome dobro poznate i apostolskoj nuncijaturi u BiH i Vatikanu pa tako i Svetom Ocu.
Crkva u BiH odnosno njeni biskupi zalažu se za to da joj se omogući nesmetano djelovanje, da se vjernicima zajamče njihove slobode i jednakopravnost s drugima pa očekuju da to bude i tema o kojoj će razgovarati Dodik i papa Franjo.
Tko poznaje ovog papu zna da on svojim djelima i susretima pokušava potaknuti stvar nabolje”, poručio je Tomašević istaknuvši kako je riječ o istom onom odnosu prema BiH kakvoga su imali i Ivan Pavao II i Benedikt XVI.
“To se neće promijeniti, a mi se molimo da ovakvi susreti donesu plodove”, kazao je glavni tajnik BK BiH.