Nezavisni odvjetnik Suda EU-a Priit Pikamae najavio je u ponedjeljak nakon usmene rasprave pred Velikim vijećem suda o pitanju nadležnosti toga suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske da će svoje mišlenje o ovom pitanju objaviti 6. studenoga ove godine.

Sud EU-a najčešće slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika, ali također ima slučajava kada je sudska odluka posve suprotno od toga mišljenja. Nezavisni odvjetnik za ovaj slučaj je Estonac Priit Pikamae.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud, iako se u praksi konačna sudska odluka često poklapa s tim mišljenjem. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

U usmenoj raspravi u ponedjeljak u Luxembourgu u povodu prigovora o nedopuštenosti koji je Hrvatska podnijela Sudu EU-a u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv nje zbog povrede prava EU-a kao posljedice neprovođenja arbitražne presude, obje zemlje su ponovile svoja dobro poznata stajališta.

Tema rasprave je bilo samo pitanje nadležnosti Suda EU-a, ne i sadržaj slovenskih prigovora Hrvatskoj.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Hrvatsku su u raspravi zastupali britanska odvjetnica Jemima Stratford i zastupnica Vlade RH pri Sudu EU-a Gordana Vidović Mesarek. Sloveniju su zastupali pravna zastupnica vlade Maja Menard i francuski odvjetnik Jean-Marc Thouvenin.

Svaka strana je imala po 20 minuta za iznošenje svojega stajališta, a nakon toga slijedila su pitanja više sudaca te nezavisnog odvjetnika kao i predsjednika Suda Koena Lenaertsa.

Raspravu je pratila i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

“Vidjeli ste da su suce najviše zanimali međunarodnopravni aspekti našega spora, kao i pitanja vezana za ribolovni režim koji je svojedobno bilateralno dogovoren između Hrvatske i Slovenije. Riječ je o sporazumu o pograničnom prometu i suradnju (SOPS) i Hrvatska ga je kada je ulazila u EU u dobroj vjeri ugradila u pravnu stečevinu i sada imamo u pristupnom sporazumu fusnotu koja kaže da će se recipročni ribolovni režim početi primjenivati kada se u potpunosti provede arbitražna odluka”, rekla je Metelko Zgombić.

Ona je dodala da se i Europska komisija formalno očitovala i rekla da nije došlo do pune provedbe arbitražne odluke i da se taj ribolovni režim nije počeo primjenjivati.

Slovenska strana u toj fusnoti vidi vezu između arbitražnog sporazuma i prava Europske unije.

Predstavnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Marko Vrevc rekao je da bi za njega “bilo iznenađenje” da se Sud proglasi nenadležnim za ovaj spor.

Hrvatska odvjetnica Jemima Stratford je u raspravi rekla da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a, dodajući da su bilateralni teritorijalni sporovi izvan nadleženosti EU-a, čak i ako utječu na provedbu prava EU-a. Rekla je da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a bio članak 273 Ugovora o EU-u.

To je na tragu mišljenja predsjednika Suda EU-a Koena Lenaertsa koji je prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.

“Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je Lenaerts. Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.

Slovenija, s druge strane, drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.

Slovenska pravna zastupnica Maja Menard je rekla da se u slovenskoj službi ne radi o pitanju granice, jer je to već riješeno arbitražnom odlukom, koja je konačna, pravomoćna i države su je obvezne poštovati. Istaknula je da Hrvatska neprovedbom te odluke krši pravila EU-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram