U 2014. godini u Europskoj uniji rođeno je 5.123.000 djece, 68.522 više nego 2001. godine, objavio je Eurostat ovoga tjedna.
Među državama članica po broju novorođenčadi očekivano predvode najmnogoljudnije države, Francuska (819.300), Ujedinjeno Kraljevstvo (775.900), Njemačka (714.900), Italija (502.600), Španjolska (426 100) i Poljska (375.200), navodi se u priopćenju službenog ureda za statistiku Europske unije .
VEZANE VIJESTI
U prosjeku u EU-u žene prvo dijete rađaju u dobi od gotovo 29 godina (28.8), a među članicama su nove majke najmlađe u Bugarskoj (25.8) a najstarije u Italiji (30.7). U Hrvatskoj žene u prosjeku po prvi puta rađaju u dobi od 28.1 godine.
Ukupno je u EU-u stopa fertiliteta porasla s 1,46 iz 2001. godine na 1,58 u 2014. godini, s najnižom od 1,23 u Portugalu a najvišom u Francuskoj gdje je ta stopa 2,01. Stopa fertiliteta od oko 2,1 živorođene djece po ženi smatra se razinom potrebnom za obnovom stanovništva u razvijenim zemljama. Riječ je o prosječnom broju živorođene djece po ženi u plodnom razdoblju života do 15 do 49 godine potrebnom kako bi se, bez migracija, održala veličina stanovništva, pojašnjava Eurostat.
U većini država stopa fertiliteta je u 2014. porasla u odnosu na 2001. no najveći pad zabilježen je na Cipru (-0,26), u Portugalu (-0,22) i Luksemburgu (-0,16). Ukupno je u EU-u ta stopa s 1.46 2001. godine porasla na 1.58 u 2014. godini. Podaci za te dvije godine pokazuju da je u Hrvatskoj ta stopa 1,46, odnosno da se nije mijenjala. U ukupnom broju novorođenčadi Hrvatska ipak bilježi pad. U Hrvatskoj je 2001. godine rođeno 40 993 djece a 2014. godine 39 566.
Najveći razmjerni porast broja novorođenih zabilježen je u Švedskoj 25,6 posto, te u Češkoj i Sloveniji, po 21,1 posto. Najveći pad od 27 posto se dogodio Portugalu, za kojim slijede Nizozemska s -13,5 posto, Danska -13,1 posto i Rumunjska -12,4 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
