Nadmetanje velikih sila se vratilo na zapadni Balkan, na što Europska unija, zauzeta drugim krizama, nije reagirala, ocjena je Europskog savjeta za vanjske poslove uz konstataciju da u regiji raste osjećaj da se EU raspada i da nije ozbiljno zainteresirana za nove integracije.
“To stvara vakuum u koji se uključuju drugi akteri, posebno Rusija i Turska. Utjecaj EU, kao i dugoročni projekat integracije i demokratizacije zemalja zapadnog Balkana mogao bi biti potkopan ako Bruxelles ne preduzme odlučnu akciju”, navode.
VEZANE VIJESTI
Nadmetanje velikih sila odvija se u vrijeme kada se EU i Balkan bore s izbjegličkom krizom. Bruxelles je sporo pomogao zemljama na balkanskoj izbjegličkoj ruti i nije uspio doći do zajedničkog rješenja.
Izbjeglička kriza je, kako navode, na neki način promijenila tradicionalne uloge EU i Balkana, pošto je Unija postala izvoznik nestabilnosti u regiju. “Prošle godine su izbjeglice počele dolaziti na zapadni Balkan iz Grčke, a ostale su zarobljene u regiji jer su im članice EU na sjeveru blokirale prolaz”.
Izbjeglička kriza oživjela dugotrajna neprijateljstva i ojačala kriminal
Europski savjet za vanjske poslove, čije je sedište u Londonu, navodi da je izbjeglička kriza pogoršala bilateralne odnose, oživjela dugotrajna neprijateljstva i ojačala organizirani kriminal.
Novo geopolitičko nadmetanje je omogućilo zemljama zapadnog Balkana da balansiraju između EU i drugih sila što je igra koja ima dugu tradiciju na prostoru bivše Jugoslavije, a dobila je novi poticaj u vrijeme slabosti EU i često se koristi kao sredstvo ucjene, kako bi se od Unije dobili ustupci.
Rusija aktivnija u regiji, miješa se u lokalnu politiku
Rusija je postala aktivnija u regiji, poslije aneksije Krima jer Moskva želi utvrditi nova pravila europske sigurnosti i suprotstaviti se interesima EU.
Moskva više ne prihvaća pasivno da će se zapadni Balkan približiti EU-u i NATO-u, već koristi priliku ugroziti ciljeve Unije i Zapada, miješajući se u lokalnu politiku i potičući antizapadnu i populističku retoriku.
Takvu retoriku prihvaćaju neke političke i društvene organizacije u Beogradu, Banjaluci pa čak i Podgorici.
Akcije Moskve mogu usporiti proces demokratizacije tih zemalja, ojačati potencijalne napetosti, čak stvoriti “Trojanske konje”, koji bi jednog dana mogli potkopati koheziju EU-a i NATO-a.
Europski savjet za vanjske poslove smatra da EU i njene članice moraju raditi na smanjenju destabilizacijskog utjecaja izbjegličke krize, uključivanjem zapadnog Balkana u proces odlučivanja o tom problemu.
Obnoviti kredibilitet EU
Bruxelles treba raditi na obnovi kredibiliteta EU i biti čvrsto posvećen svojim kriterijima vezanim za demokraciju i vladavinu prava, umjesto da radi kompromise kako bi ostvario kratkoročne ciljeve.
Istovremeno, EU bi trebala odgovoriti na “upad” Rusije u regiju i da spriječi napore Moskve da oslabi europski put zemalja zapadnog Balkana. “U novom i neprijateljskom geopolitičkom okruženju, EU bi trebala kandidatima za članstvo jasno objasniti da strateško savezništvo nije mogućnost, već obaveza za članstvo u Uniji”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
