Sirenama koje su se oglasile u pola dva počelo je obilježavanje 30 godišnjice najveće nuklearne katastrofe u povijesti čije se posljedice i danas osjećaju. Djeca se u tom području još rađaju s ozbiljnim deformacijama.
Trideset je godina od najveće nuklearne katastrofe u povijesti. Obilježavanje tragedije u Černobilu počelo je u ranim jutarnjim satima, točno u vijeme kad je eksplodirao reaktor broj 4. Vatrogasci su među prvima, s vojskom i policijom, poslani u akciju takozvanog čišćenja. Bez zaštitne odjeće, više od 30 ih je podleglo zbog posljedica radijacije neposredno nakon nesreće. Konačan broj nije poznat. Kreće se do nekoliko destaka tisuća, priznao je ukrajinski predsjednik koji je za tu priliku posjetio samo mjesto nesreće.
Radioaktivni oblak širio se do sjeverne Europe. Stanovnici Pripjata, grada izgrađenog za zaposlenike nukelarke i njihove obitelji, svega tri kilometra od Černobila, mogu posjetiti mjesto u kojem su nekoć živjeli tek od 2011. Do tada je bio zabranjena zona. Život se u grad duhova naizgled vratio.
No Geigerov brojač otkiva da je i nakon 30 godina razina radijacije opasna po život. Zato ne smiju ništa doticati i moraju paziti kako hodaju da ne podignu prašinu, jer je zemlja još radioaktivna.U financiranju 30 tona teškog krova sudjelovalo je više od 40 država. Bit će postavljen krajem godine. Trebao bi zaustaviti širenje radijacije u idućih 100 godina.
Više pogledajte u prilogu Nikoline Zavišić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
