Radna skupina euroskupine trebala bi za sljedeći sastanak ministara financija eurozone analizirati moguće mjere za olakšanje dužničkog tereta Grčkoj, objavili su šef euroskupine Jeroen Dijsselbloem i povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici.
Olakšavanje dužničkog tereta bilo bi moguće tek na završetku sadašnjeg, trećeg programa financijske pomoći, koji istječe 2018. pod uvjetom da Grčka ostvari planirani primarni suficit od 3,5 posto BDP-a. Ideja je da se troškovi servisiranja duga ograniče na ispod 15 posto BDP-a godišnje. Na olakšavanju dužničkog tereta najviše je inzistirao Međunarodni monetarni fond, dok je Njemačka s druge strane isticala da sada nema ni potrebe za razmatranjem toga pitanja budući da Grčka sve do 2022. kada istječe 10-godišnja odgoda plaćanja duga, ne mora servisirati dug.
PROČITAJTE JOŠ
Na sljedećem sastanku euroskupine 24. svibnja očekuje se dogovor između Grčke i njezinih vjerovnika, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije o nastavku pomoći u okviru sadašnjeg programa. U tom dogovoru trebale bi biti uključene i mjere o dodatnim uštedama koje bi grčka vlada morala usvojiti u slučaju da se ne ispune fiskalni planovi 2018. to jest da primarni suficit ne bude 3,5 posto. Primarni suficit je višak proračunskih prihoda u odnosu na rashode kada se iz njih izuzmu troškovi kamata na dug.
U srpnju prošle godine dogovoren je novi program pomoći Grčkoj, treći od 2010., koji predviđa nove zajmove u visini do 86 milijardi eura do 2018., a Grčka bi zauzvrat trebala provesti fiskalne reforme i reformu mirovinskog sustava koje bi donijele uštede od 5,4 milijarda eura. Do sada je Grčka dobila 26 od 86 obećanih milijarda eura. Za sljedeću tranšu od 5,4 milijarda eura potrebno je postići suglasnost o dosadašnjoj provedbi preuzetih obveza.
Kada se govori o olakšanju dužničkog tereta svi se slažu da nema ni govora o otpisu dijela duga nego o drugim mogućnostima, poput duljih rokova otplate i nižih kamata na dug. Prema posljednjim podacima Eurostata, grčki dug je prošle godine dosegnuo 311,4 milijarda eura, što je 178,9 posto BDP-a. Prema ekononomskim prognozama Europske komisije, dug bi se u ovoj godini trebao povećati na 182,8 posto, a 2017. predviđa se blagi pad na 178,8, posto BDP-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
