Summit G20 prvi put se održao u Kini. Dok se čelnici najvećih svjetskih ekonomija slažu da su potrebne reforme te organizacije, uočljive ostaju nepomirljive političke razlike. Više u analizi Ivana Hrstića.
Sastanak najmoćnijih ljudi svijeta u Hangzhouu trijumf je Kine i njezinog predsjednika. Potvrđuje svoje mjesto pri samom vrhu, a lideri se slažu oko nužnosti reforme glasački prava u MMF-u i djelovanja G20.
VEZANE VIJESTI
“Mehanizmi se moraju dodatno promijeniti od odgovaranja na krizu prema dugoročnom upravljanju, od naglašavanja kratkoročnih do balansiranja kratko-, srednje- i dugoročnih politika, od upravljanja potražnjom do reformi dobave”, kaže kineski predsjednik Xi Jinping.
Iako se mnogo govori o nuždi održavanja globalnog rasta, ugroženog protekcionističkim mjerama, nitko glasno ne napada Kinu, koja u tom predvodi. Možda i jer su svjesni – to bi s njihove strane zvučalo licemjerno.
Theresa May pri tom sama sebi uskače u usta. Jer Brexit je također oblik protekcionizma. Ona sad najavljuje i ukidanje sustava bodovanja za odobravanje ulaska imigranata, što će im broj znatno smanjiti. Time će zaoštriti sukob sa EU, koja za sada slobodnu trgovinu striktno veže sa slobodom kretanja radne snage.
Vladimir Putin Kinu naziva svjetskim liderom, daje joj i podršku u Južnokineskom moru, govoreći da vanjske sile tu nemaju što tražiti. Pokušava izbaciti Amerikance iz jednadžbe, u kojoj onda jedina prava sila ostaje Kina. Paralelno predstavljanje novog kineskog strateškog bombardera kojim bi se moglo kontrolirati sporno pomorje – i to pred sastanak G20 – to sjajno ilustrira.
Više pogledajte u prilogu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
