Finska je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća, a uskoro kreće s novom, radikalnom reformom za predškolsko i obavezno osnovno obrazovanje.
Iako je provedena reforma već dala rezultata te Fincima po istraživanju znanja i vještina 15-godišnjaka (PISA) mogu rijetki konkurirati, Finska ide dalje i želi još radikalnije promjene u obrazovanju, rasterećenje učenika, ne u smislu ukidanja klasičnih predmeta, nego njihovog preplitanja, povezivanja, a glavni je naglasak na nastavi po izabranim temama i fenomenima, poticanju znatiželje, upornosti i komunikacijskih vještina, piše Index.
U Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta održana je u srijedu višesatna konferencija na temu “Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske”. Finski veleposlanik Nj.e. Timo Rajakangas na samom je početku konferencije istaknuo da je Finskoj obrazovanje oduvijek bilo od izrazitog značaja, a dotaknuo se i teme velikog prosvjeda potpore kurikularnoj reformi u Hrvatskoj.
VEZANA VIJEST
“U Finskoj držimo do naših profesora, a fleksibilno okruženje u kojem djeca uče, doprinosi kvaliteti obrazovanja. Što se tiče Hrvatske, bio sam dirnut zbog događanja od početka ljeta, kad je održan veliki protest za bolje obrazovanje. Ljudi su u Hrvatskoj shvatili da je obrazovanje ključ svega”, rekao je finski veleposlanik.
Potom je kurikularnu reformu provedenu u Finskoj predstavila Marjaana Manninen, savjetnica za obrazovanje u Nacionalnom odboru za školstvo Republike Finske, istaknuvši kako čak 45 posto ljudi u Finskoj ima visok stupanj obrazovanja.
Otkrila je kako osnovna škola u Finskoj traje 9 godina, a djeca kreću u školu sa 7, dok je sa 6 godina obavezno predškolsko obrazovanje. U finskom školstvu fokus je, dodala je, na učenju, a ne na testiranju.
Inače, u Finskoj je provedeno pet obrazovnih reformi 1970., 1985., 1994., 2004. i 2014. godine. Učenici godišnje imaju 222 školska sata, s tim da učenici nižih razreda imaju manje. Tako učenik 1. osnovne tjedno ima 19, a učenik 9. razreda 30 sati. Svrha svake reforme bila im je da profesori potaknu učenike na razmjenu ideja, da se nauče vještinama.
Svrha svih je da učenik bude u inspirirajućoj okolini. Svaki predmet ih treba naučiti drugim vještinama. U posljednjoj su reformi smanjili za jedan sat vjeronauk i etiku, dok su povećali broj sati iz glazbenog, likovnog i tjelesnog.
Od izbornih predmeta, što se jezika tiče finski učenici uglavnom biraju francuski, njemački i ruski. Više se cilja na usvajanju znanja, nego na učenju brojnih podataka, piše Index.
