Naša Ivana Dragičević razgovarala je s australskom ministricom vanjskih poslova Julie Bishop.

Što australsku ministricu vanjskih poslova dovodi u našu regiju?

Australija ima regionalne prioritete, ali i globalne interese. Došla sam u ovaj dio istočne Europe kako bih osnažila bilateralne odnose s nizom država koje već duže vrijeme imaju prijateljske odnose s Australijom. Na primjer, ove godine obilježavamo 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa s Hrvatskom. Čvrsto smo povezani preko hrvatske dijaspore u Australiji. Sastat ću se s hrvatskom predsjednicom i hrvatskim premijerom, ali razgovarat ću i s poduzetnicima kako bismo poboljšali ekonomske i trgovinske odnose. Održat ću niz sastanaka u regiji koji će, nadam se, povećati razinu trgovine i investicija u oba smjera, ali razgovarat ćemo i o strateški važnim pitanjima. Mi branimo i zalažemo se za međunarodni poredak temeljen na pravilima, uključujući sustav globalne trgovine. Želimo se povezati sa zemljama koje razmišljaju poput nas kako bismo osigurali daljnju suradnju u pogledu nekih od izazova s kojima se svijet trenutačno suočava, ali i kako bismo iskoristili prilike koje pruža globalizirani svijet.

Posjetit ćete i Srbiju i Makedoniju. Kakvu ćete poruku poslati Beogradu i Skoplju?

Vrlo sličnu poruku. Da je Australija otvorena liberalna demokracija predana slobodama, vladavini prava i demokratskim institucijama. Otvorena smo tržišna ekonomija orijentirana na izvoz. Želimo se povezati sa zemljama koje razmišljaju na sličan način kako bismo poboljšali suradnju na više razina. Ovaj dio svijeta važan je Australiji, Europska unija također je važna Australiji. S EU-om želimo potpisati sporazum o slobodnoj trgovini. Blizak smo partner NATO saveza i želimo surađivati sa zemljama koje su članice ovih institucija ili to žele postati.

Spomenuli ste zajedničke globalne izazove. Upravo se održao sastanak skupine G20 u Hamburgu. Ljudi su na ulicama iskazali velik bijes. Svjetski ekonomski forum ove je godine izrazio stajalište da su među najvećim svjetskim izazovima nejednakost i klimatske promjene. Kakav je stav zauzela Australija na sastanku G20, osobito po pitanju klimatskog sporazuma?

Australija smatra da je summit skupine G20 najvažniji međunarodni forum koji se fokusira na ekonomske ishode. Podupiremo politike koje su temelj održiva i pouzdana ekonomskog rasta. Australija ima goleme koristi od liberaliziranog sustava svjetske trgovine, stoga podupiremo sva nastojanja skupine G20 u tom pogledu. Što se tiče klimatskih promjena, Australija je ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Obvezali smo se da ćemo do 2030. smanjiti razinu emisija štetnih plinova iz 2005. godine za 26 do 28%. Važno je naglasiti da ćemo prepoloviti emisije po glavi stanovnika. Ostajemo predani pristupačnim, pouzdanim i sigurnim izvorima energije, a snižavanje razine štetnih plinova dio je globalnih napora da se emisije snize.

Spomenuli ste odnose s Europskom unijom. Jedno od gorućih pitanja za EU je pitanje migracija. Vidjeli smo da u Bruxellesu rade na donošenju novih politika. Mislite li da bi australski model u vezi s migracijama bio dobar za EU?

Svaka zemlja ima vlastite izazove i preuzima odgovornost za zaštitu svojih granica. Australija je kontinent, imamo veoma velikodušan i humanitaran izbjeglički program. Ali to mora biti uređen program koji će provoditi vlada, a ne nešto čime će se baviti krijumčari ljudima. Od svršetka II. svjetskog rata Australija je trajno zbrinula više od 865.000 izbjeglica i onih koji su tražili humanitarnu pomoć. Naša je zemlja izgrađena na migraciji. Uspješno smo integrirali ljude iz svih dijelova svijeta. Važno nam je da vlasti imaju kontrolu nad granicama kako bismo mogli provoditi uredan i dosljedan imigracijski sustav. Ali svaka se zemlja suočava s posebnim izazovima. Geografskim, demografskim, političkim, društvenim, ekonomskim. Australski primjer, ako se takvim može smatrati, jest to da vlasti odlučuju tko može doći u zemlju i pod kojim okolnostima.

Mislite da ideja kancelarke Merkel o uspostavi sigurnih zona u Libiji ili onoga što imamo u okviru dogovora između EU-a i Turske nije nešto što je slično dogovorima koje vi imate sa susjednim zemljama?

Svakako moramo surađivati sa susjedima i regijom. Australija i Indonezija su supredsjedateljice Balijskog procesa. U taj je proces uključen niz zemalja koje su matične zemlje, tranzitne zemlje i zemlje odredišta. Surađujemo i tražimo rješenja na regionalnoj razini u pogledu onih koji traže azil. Jer ljudi koji dolaze s Bliskog istoka prolaze više zemalja prije nego što dođu u Maleziju ili Indoneziju kako bi naposljetku završili u Australiji. Želimo regulativu po pitanju kretanja ljudi, blisko surađujemo s Ujedinjenim narodima i nastavit ćemo to činiti. Ali ne želimo da ljudi plaćaju krijumčarima i kriminalnim mrežama da se ukrcaju na ribarsku brodicu koja propušta vodu, što je znalo završiti tragedijama na moru. Imamo vrlo stroge zakone o zaštiti granice, ali i vrlo velikodušan vizni režim za izbjeglice i one koji traže humanitarnu pomoć.

Vaša je vlada nedavno sklopila nagodbu s više od 1900 tražitelja azila koji su podnijeli tužbu zbog načina na koji su bili tretirani u imigracijskim kampovima. Što možete učiniti da poboljšate zaštitu ljudskih prava u takvim situacijama?

Ti su ljudi platili krijumčarima kako bi došli u Australiju. Prethodna vlada sklopila je dogovor s vladom Papue Nove Gvineje prema kojem su ti ljudi trebali završiti u prihvatnim centrima u Papui Novoj Gvineji. Australske vlasti nisu zadužene za te ljude, oni su pod jurisdikcijom vlasti Papue Nove Gvineje. Ali osigurali smo značajna sredstva i ljudstvo kako bismo se pobrinuli da se ne krše njihova ljudska prava. Surađujemo s UNHCR-om kako bismo osigurali da ti ljudi budu preseljeni u neke druge zemlje. Neće završiti u Australiji, ali želimo surađivati s drugim zemljama koje prihvaćaju izbjeglice. Moramo poslati snažnu poruku kriminalnim mrežama koje iskorištavaju ranjive ljude i poručiti im da u Australiji ne mogu provoditi svoje aktivnosti.

Ovoga tjedna smo svjedočili oslobađanju Mosula. Australija je veoma uključena u globalnu borbu protiv terorizma, vaših šest lovaca sudjeluje u operacijama u Siriji i Iraku. Koje se globalne strategije osim onih koje već imamo mogu koristiti u borbi protiv terorizma i ekstremizma osobito u našim matičnim zemljama? Jer imali ste i puno boraca koji su se odlazili boriti u inozemstvo.

Prema našim procjenama, od 2012. oko 200 australskih građana otišlo je u Siriju i Iran kako bi se borili na strani ISIL-a. Trenutačno ih je ondje vjerojatno stotinjak. Dakako, terorizam je globalni izazov na koji nijedna zemlja nije imuna, pa tako ni Australija. Blisko surađujemo s partnerima u našoj regiji u pogledu stranih boraca koji se vraćaju u naše zemlje. Pratimo ih i nadziremo kako bismo se pobrinuli da budu uhićeni po svom povratku. Isto tako, blisko surađujemo po pitanju razmjene obavještajnih podataka o potencijalnim terorističkim napadima i potencijalnim teroristima koji dolaze u našu zemlju i regiju. U Australiji smo uveli osam paketa zakona kako bismo ojačali svoje protuterorističke aktivnosti, uveli smo nova kažnjiva djela povezana s terorističkim aktivnostima. U pogledu borbe protiv nasilna ekstremizma i deradikalizacije onih koji su podložni otrovnoj ideologiji ISIL-a i sličnih skupina… Vrlo blisko surađujemo sa zajednicama u Australiji. Zapravo, većina informacija koje dobivamo o potencijalnim terorističkim napadima dolazi iz muslimanske zajednice. Blisko surađujemo s njima, sa školama, roditeljima, džamijama i drugim društvenim centrima. Naša policija ima blizak odnos s raznim skupinama u zajednici, a imamo i brojne programe deradikalizacije namijenjene onima koji su bili u zatvoru zbog terorističkih aktivnosti. Dijelimo svoja iskustva s drugim zemljama poput Indonezije, Malezije, a sada sve više i s Filipinima. Kao što znate, na jugu Filipina traje sukob, ISIL je već prije objavio da namjerava proglasiti kalifat na jugu Filipina. Dakle, to je globalno, ali i regionalno pitanje. Na domaćem terenu činimo sve što možemo da osiguramo resurse našim obavještajnim, policijskim i sigurnosnim agencijama kako bi Australci bili što sigurniji kod kuće, ali i u inozemstvu.

U Europskoj uniji imali smo problem u pogledu imigracije, a koji se odnosi na uspon krajnje desnice. Vi sada imate stranku krajnje desnice u svom parlamentu. Je li ova priča o imigraciji i radikalizaciji prijetnja ideji o multikulturalnoj Australiji?

Držim da je Australija i dalje najuspješnija multikulturalna zemlja na svijetu. Naporno radimo na tome da se ljudi integriraju u australsko društvo. Ne tražimo da odbace svoju kulturu, naslijeđe i jezik, nego da prigrle australske vrijednosti otvorenosti, slobode i tolerancije. Vjerujem da ćemo nastaviti biti uspješni u tome. Dakako, u svakoj zemlji postoje oni koji imaju ekstremistička stajališta. Ali u Australiji stranke lijevog i desnog centra, odnosno najveće stranke u Australiji, imaju relativno umjerena stajališta u vezi s ovim pitanjima.

Kada govorimo o velikim globalnim igračima, Australija je jedan od njih. Imali ste klimav početak u odnosima s SAD-om s onim telefonskim pozivom između premijera Turnbulla i predsjednika Trumpa. Ali čini se da ste na marginama summita skupine G20 osigurali ključno izuzeće za vaš izvoz čelika. Što se tiče globalne trgovine i onoga o čemu ste govorili na početku, kako gledate na stav SAD-a da se u principu zatvori od ostatka svijeta?

Kao prvo, želim reći da Australija i SAD imaju jedan od najbliskijih odnosa koji mogu postojati između dvije zemlje. SAD je naš jamac sigurnosti i obrane, najveći izvor izravnih stranih ulaganja i drugi najveći trgovinski partner. Između naših zemalja postoji veoma blisko prijateljstvo.

Hoće li se sporazum koji ste sklopili tijekom Obamine administracije nastaviti primjenjivati?

Hoće, SAD je to potvrdio. Bez obzira na to tko je u Bijeloj kući i tko je australski premijer, odnos između naših zemalja je snažan i veoma raznolik. To se nastavlja i tijekom mandata predsjednika Trumpa. Dogovor koji je sklopljen na marginama summita skupine G20 vezan uz poremećaje na tržištu čelika… Taj smo problem riješili s SAD-om. Snažno podupiremo otvoreni globalni trgovinski sustav. To je nešto od čega je Australija nesumnjivo imala velike koristi. Imamo već 26 uzastopnih godina ekonomskog rasta. A to djelomično svakako možemo pripisati svojoj mogućnosti da prodajemo svoje robe i usluge diljem svijeta na razvijenim tržištima i onima u nastajanju. Svaka zemlja donosi svoju trgovinsku i vanjsku politiku. SAD zagovara politiku prema kojoj je Amerika na prvom mjestu. Odgovornost je svake vlasti da svoju zemlju stavi na prvo mjesto. Ali pozivamo SAD i sve druge zemlje da nastave podupirati globalni trgovinski sustav od kojeg su mnogi nesumnjivo imali koristi. A u našem dijelu svijeta pomogao je stotinama milijuna ljudi da izađu iz siromaštva, u slučaju Kine i drugih gospodarstava jugoistočne Azije.

Kina je trenutačno vaš najveći trgovinski partner. Kako gledate na odnos s Pekingom?

Naš je odnos vrlo pozitivan. Imamo takozvano sveobuhvatno strateško partnerstvo. S Kinom imamo sporazum o slobodnoj trgovini, vrlo kvalitetan i sveobuhvatan sporazum. Održavamo godišnje sastanke šefova država i ministara vanjskih poslova. I Peking i Canberra veoma su angažirani. A kako ste i istaknuli, u Kinu izvozimo najviše roba i usluga. Za nas je to vrlo važan odnos. Kina je sila u nastajanju, traži veću ulogu na regionalnom i globalnom planu. Pozivamo Kinu, kao i sve zemlje, da bude predana međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima, a koji je omogućio mnogim zemljama, uključujući Kinu, da prosperiraju i razvijaju se. Dakle, vrlo blisko surađujemo s Kinom.

Surađujete li s Kinom zbog globalne prijetnje, ali i vrlo izravne prijetnje koju vašoj regiji predstavlja Sjeverna Koreja? Kakav dijalog imate s Pekingom po tom pitanju?

Sjeverna Koreja trenutačno ne predstavlja samo regionalnu nego i globalnu prijetnju. Otvoreno krši više rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, ruga se Vijeću sigurnosti. Testirala je interkontinentalne balističke rakete i postoji rizik da će razviti nuklearno oružje koje se može montirati na jednu takvu balističku raketu s puno većim dometom od njezina neposredna okruženja. Stoga je treba zaustaviti, Sjeverna Koreja s nuklearnim naoružanjem nešto je neprihvatljivo, to dovodi do goleme nestabilnosti na Korejskom poluotoku i u cijeloj regiji. Sjeverna Koreja želi izravan dijalog s SAD-om. No Kina ima jedinstven odnos sa Sjevernom Korejom. Kina je izvor njihovih izravnih stranih ulaganja, tehnologije, financiranja, bankarstva… Apeliramo na Kinu ne samo da u potpunosti uvede sankcije Vijeća sigurnosti nego da Sjevernoj Koreji uvede i vlastite sankcije, u jedinstvenom je položaju da to učini.

Može iskoristiti svoj utjecaj da pomogne promijeniti ponašanje Sjeverne Koreje. Na kraju krajeva, osiromašeni narod Sjeverne Koreje nema nikakve koristi od toga što njihova zemlja usmjerava svoje dragocjene resurse u agresivne i provokativne programe, poput programa balističkih raketa i razvoja nuklearnog oružja.

Iz Australije su došli zanimljivi podaci nakon zadnjeg popisa stanovništva o tome da je u vašoj zemlji sve više stanovnika azijskog, a ne europskog podrijetla. Kako gledate na to?

Nisam iznenađena. Posljednjih smo desetljeća prihvatili velik broj doseljenika iz Azije. Baš kao što je Australija prihvatila velik broj doseljenika iz Europe nakon I. i II. svjetskog rata, posljednjih desetljeća u Australiju dolazi velik broj ljudi iz južne i sjeverne Azije, dali su velik doprinos našoj zemlji. Doista imamo vrlo multikulturalnu zajednicu. Ljudi se vrlo dobro integriraju, prihvaćaju australske vrijednosti, slobode, toleranciju i demokratske institucije, što je sve od fundamentalne važnosti za naš nacionalni identitet.

Spomenuli ste svoj svjetski rekord, 26 godina bez recesije. Iz hrvatske perspektive to se čini kao znanstvena fantastika. Što je u pozadini vašeg uspjeha?

Kontinuirano provodimo gospodarske reforme. Nije stvar u tome da provedete gospodarsku reformu i pretpostavljate da je posao završen. Morate ulagati konstantne napore kako biste se pobrinuli da je vaše gospodarstvo konkurentno na međunarodnom planu. Morate imati politike koje će privući strana ulaganja, koje potiču gospodarski rast. I vlade desnog i lijevog centra provodile su pakete reformi koje su osigurale da australsko gospodarstvo bude fleksibilno, živo, da može reagirati na promjenjive okolnosti u svijetu. Izuzetno smo učinkoviti i uspješni u izvozu roba na tržišta diljem svijeta. Veoma smo stručni na području rudarstva, poljoprivrede, koristimo najsuvremeniju tehnologiju i prihvaćamo tehnološke inovacije, iako su disruptivne, itekako mogu raditi u vašu korist. Osim toga, Australija ima veoma ambicioznu politiku po pitanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Sklopili smo važne sporazume o slobodnoj trgovini s Kinom, Japanom, Južnom Korejom, SAD-om i drugim zemljama. Nadamo se da ćemo takav sporazum sklopiti i s Europskom unijom.

Kad govorimo o strategijama i politikama, pozornost mi je privukla vaša bijela knjiga o vanjskoj politici koja će biti objavljena u kolovozu ili rujnu. To je ključni dokument za vanjsku politiku vaše vlade. U ovoj je regiji neobično imati dugoročnu strategiju i planiranje, a osobito je zanimljivo što je javnost mogla doprinijeti svojim komentarima. Koja je pozadina svega toga? Koliko dugo takva praksa postoji u Australiji?

Odavno smo prigrlili koncept bijele knjige, odnosno dokumenata o stajalištima na temelju kojih vlada donosi konkretne politike koje želi provesti. Zadnju bijelu knjigu o vanjskoj politici imali smo 2003. godine. Želim da imamo bijelu knjigu o vanjskoj politici i trgovini svakog desetljeća. Nadam se da će ova bijela knjiga gledati barem 10 godina u budućnost. Ne predviđa budućnost, to je nemoguće, donosi procjene o našim interesima, prioritetima i vrijednostima. O tome do kakvih će promjena potencijalno doći, kako će Australija na njih reagirati i kako se može pozicionirati da odgovori na izazove i iskoristi prilike. Budući da vanjska politika građanima zna biti donekle ezoterična, želimo da se na našu vanjsku politiku gleda kao na nešto što je povezano s unutarnjom politikom, ekonomskom snagom, ali i nacionalnom sigurnošću. Stoga smo organizirali niz javnih konzultacija, uključujući okrugle stolove s poduzetnicima, nevladinim organizacijama i drugim grupacijama. Obilazili smo brojne gradove i regije, održavali javne rasprave i sastanke sa zemljama u regiji. Otvorili smo cijeli proces što smo više mogli. Mislim da je dragocjeno dobiti povratnu informaciju od onih koji se bave izvozom, onih koji rade u inozemstvu i u Australiji. Osvijestili smo ono što je bitno za australske strateške i ekonomske interese. Povratne informacije koje smo dobili od javnosti pomoći će da taj dokument bude što sveobuhvatniji i održiviji. Neki vladini dokumenti imaju tendenciju skupljati prašinu na polici. Želim da ovo bude živi, dinamični dokument koji će nam pomoći pri donošenju politika kojima ćemo odgovoriti na izazove u sve nesigurnijem i nestabilnijem svijetu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.