Stotine kosovskih rudara odbili su izaći na površinu iz rudnika Trepča na kraju svoje smjene u utorak prosvjedujući zbog povlačenja vlade u sporu o sudbini rudnika i tvrtke koju prisvaja bivši gospodar te zemlje Srbija.

Strahujući od bankrota kosovska nova vlada rekla je prošloga tjedna da će preuzeti kontrolu nad rudarsko-metalurškim kompleksom Trepča, ali se povukla u ponedjeljak nakon bijesnog odgovora Srbije i intenzivnih razgovora sa zapadnim diplomatima.

Srbija koja ne priznaje neovisnost Kosova proglašenu 2008. i prisvaja oko 75 posto Trepče upozorila je da će bilo kakav pokušaj Prištine da preuzme tvrtku ugroziti pregovore dviju strana uz posredovanje EU-a.

U utorak je oko 350 rudara Trepče odbilo vratiti se iz smjene sa 750 metara ispod zemlje kako bi prosvjedovalo zbog vladina zaokreta od 180 stupnjeva.

“Rudari su u štrajku i neće ga okončati dok parlament ne usvoji zakon o javnom poduzeću”, rekao je Trepčin glasnogovornik Musa Mustafa.

Rudarsko-metalurški kompleks Trepče koji vadi i prerađuje olovo, cink i srebro nekada je zapošljavao 20.000 ljudi.

Od odvajanja Kosova od Srbije u ratu 1999. Trepču koja se prostire s obje strane srpsko-albanske podjele na sjeveru Kosova drži agencija koju su stvorile Ujedinjeni narodi i priprema je za prodaju.

Kosovska agencija za privatizaciju (KPA) međutim nije uspjela stvoriti plan za budućnost Trepče dijelom i zbog nejasne vlasničke strukture i brojnih kreditnih obveza.

Mada menadžeri u tvrtki procjenjuju zalihe rude na oko 10 milijarda eura njezina neizvjesna budućnost spriječila je razvoj i Trepča trenutno radi na minimumu proizvodnje samo kako bi održala pogon.

Navodeći kako tvrtki prijeti opasnost da bude rasparčana kosovski premijer Isa Mustafa rekao je prošloga petka kako će njegova vlada proglasiti Trepču državnim vlasništvom. Brzo se povukao rekavši u ponedjeljak da će dati KPA još tri godine da restrukturira tvrtku.

Osim zbog njezina mineralnog bogatstva Trepču na Kosovu posebno cijene zbog štrjaka glađu rudara 1989. nakon što je Srbija ukinula autonomni status pokrajine označavajući početak dugog razdoblja pasivnog otpora većinskih Albanaca prije gerilskog rata koji je izbio 1998-99.