"Oni su iskušani u borbama i potencijalno velika opasnost"
Njemačka obavještajna služba BfV upozorila je u nedjelju na povećanu prijetnju islamističkog terorizma, posebice boraca sa sjevernog Kavkaza koji su se borili u Iraku i Siriji, te na kinesku špijunažu.
“Ekstremisti sa sjevernog Kavkaza su, uz čečenski rat u njihovoj domovini, znatno doprinijeli bitkama u Siriji i Iraku”, rekao je predsjednik BfV-a Hans-Georg Maassen u Berlinu.
“Oni su iskušani u borbama i potencijalno velika opasnost”, dodao je.
Njemačka služba procjenjuje da se u Njemačkoj trenutačno nalazi 500 islamista s tog područja, odnosno iz Čečenije, Dagestana i Ingušetije.
PROČITAJTE JOŠ
“Sklonost sjevernokavkaskih islamista prema nasilju, borilačkim vještinama i oružju zahtijeva pozornost sigurnosnih službi u Njemačkoj”, rekao je Maassen.
Njihovi centri u Njemačkoj, po BfV-u, su istočne regije Brandenburg i Berlin, te zapadne regije Sjeverna Rajna-Vestfalija, Hamburg i Bremen.
Maassen je dodao da je broj salafista, sljedbenika posebno konzervativne struje islama, u Njemačkoj porastao na 10.800 s 9700 koliko ih je bilo u prosincu 2016.
Oni se radikaliziraju ne toliko u džamijama ili putem većih transregionalnih organizacija koliko u malim urotničkim krugovima te prije svega putem interneta, a sve je više i ženskih salafističkih mreža, kazao je.
BfV je u nedjelju upozorio i da kineske obavještajne službe intenziviraju internetske napade na njemačke i europske mete i da se žele infiltrirati u parlamente, ministarstva i agencije.
“Masovno se koriste društvene mreže, posebno LinkedIn”, rekao je Maassen, čija je služba zadužena za protuobavještajnu djelatnost.
BfV je, primjerice, utvrdio da je od siječnja do listopada 2017. metom kineskih napada na društvenim metama poput LinkedIna bilo više od 10.000 njemačkih državljana, a sumnja se da je velik broj slučajeva ostao neprijavljen. Oni su pokušavali prikupiti informacije i regrutirati doušnike.
Kineske obavještajne agencije otvorile su niz raznih lažnih profila na društvenim mrežama i često se predstavljaju kao djelatnici agencija za zapošljavanje, consulting ili think-tankova te kao istraživači.
