Njemačka policija u subotu je zbog brojnih simbola organizacije PKK, zabranjene u Njemačkoj, privela dvije osobe i prekinula prosvjed 20.000 Kurda u Koelnu protiv ofenzive turske vojske na kurdsku miliciju u Siriji.
Brojni prosvjednici mahali su zabranjenim zastavama s otisnutim likom Abdulaha Ocalana, povijesnog vođe PKK koji služi kaznu doživotnog zatvora dok su drugi defilirali pokrivenih lica, rekao je jedan glasnogovornik lokalne policije.
Policija je upotrijebila plin sličan suzavcu kako bi rastjerala prosvjednike koji su se odbili razići, a privela je dvije osobe. Prema policijskom izvoru na skupu je sudjelovalo između 15.000 i 20.000 osoba uz povike “Erdogan diktator”.
Turska i njezini zapadni saveznici smatraju PKK terorističkom organizacijom i njoj je zabranjeno u javnosti u Njemačkoj isticati svoje simbole.
VEZANE VIJESTI
Ankara redovito zamjera Berlinu popustljivost prema skupovima koje Kurdi održavaju u Njemačkoj.
Njemačka radikalna ljevica (Die Linke) u subotu je odmah optužila vlasti da su “neizravno pokleknule pred Erdoganom” jer su suzbile održavanje skupa. To se događa u trenutku kada Berlin pokušava popraviti odnose s Ankarom, koji su se pokvarili nakon čisti koje su uslijedile nakon pokušaja državnog udara 2016.
Manifestacija u Koelnu počela je u subotu prije podne u u napetom ozračju. Mobilizirano je oko 2000 policajca i okupljanje je razbijeno.
U Francuskoj su također održani manja okupljanja u znak potpore Kurdima. Nekoliko tisuća osoba defiliralo je u središtu Pariza iza transparenta koji su držale žene na kojem je pisalo da će “turski Erdoganov fašizam biti pokopan u Afrinu”. U Marseillu se okupilo 2000 osoba.
Ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel zatražio je ovaj tjedan od Ankare da prekine vojnu ofenzivu i najavio je zamrzavanje isporuke oružja Turskoj.
Njemačka vlada pod pritiskom je jer su na snimkama turske intervencije protiv kurdskih snaga u Siriji vidljivi tenkovi njemačke proizvodnje Leopard 2.
Oporba lijevog centra i mediji traže objašnjenja od njemačkih vlasti koje u ugovoru iz 2005. nisu predvidjele odredbu koja bi omogućila Berlinu pravo veta na upotrebu prodane vojne opreme.
