Parlamentarni izbori u Kolumbiji u nedjelju mogli bi presuditi hoće li povijesni mirovni sporazum sklopljen prije 15 mjeseci biti uspješan. Ako bivši gerilski pokret FARC bude smatrao da se dogovor ne poštuje, nezadovoljstvo bi moglo prerasti u novo nasilje.

Mirovni sporazum sklopljen u studenom 2016. između vlade i gerilskog pokreta FARC (Revolucionarne oružane snage Kolumbije) prekinuo je 52-godišnji sukob, najdulji u Latinskoj Americi. Na izborima u nedjelju snage će odmjeriti desničari koji ga kritiziraju i ljevičari koji ga podržavaju, a ishod je neizvjestan. Pravo glasa ima oko 36 milijuna ljudi koji biraju 166 članova Zastupničkog doma i 102 senatora s lista koje je istaknulo desetak stranaka.

Izbori su prilika za politički debi FARC-a, što je sada kratica za Zajedničke alternativne revolucionarne snage. Nova stranka proistekla je iz pobunjeničkih snaga od gotovo 7000 boraca koji su prošle godine položili oružje. Oružani sukob između ljevičarskih gerilskih skupina, vojske i desničarskih paravojnih snaga odnio je tijekom polustoljetnog sukoba najmanje 220.000 ljudskih života, a sedam milijuna ljudi raseljeno je.

Mirovni sporazum iz 2016. jamči FARC-u minimalno pet mjesta u svakom domu parlamenta. Ali mnogi Kolumbijci smatraju da bivši borci, koji su optuženi za ubojstva i otmice desetaka civila, ne bi trebali biti u Kogresu nego u zatvoru. “Porezi” koje je FARC ubirao od krijumčara kokaina i njegova navodna šira upletenost u krijumčarenje droge također su meta velikih kritika. “Nikada ne bih glasala za te ubojice i krijumčare droge”, rekla je šezdesetogodišnja udovica Alicija.

Predizborna kampanja obilježena je nasilnim prosvjedima protiv kandidata FARC-a, što je stranku primoralo da odustane od predizbornih skupova. “Mogli bismo doživjeti problematične scene u Kongresu” zbog prisustva FARC-a ondje, rekao je Juan Fernando Londono, direktor instituta Centar za političku analizu.

Analitičari kažu da je teško predvidjeti hoće li birači podržati umjerene kandidate, ljevičare ili desničare. Najistaknutija desna stranka je Demokratski centar, koju podržava bivši predsjednik Alvaro Uribe. Uribe je vodio žestoku kampanju protiv mirovnog sporazuma, što je pridonijelo tome da ga je tijesna većina Kolumbijaca odbacila na referendumu u listopadu 2016. To je prisililo predsjednika Juana Manuela Santosa da kroz Kongres progura promijenjenu verziju.

Nakon parlamentarnih izbora slijede predsjednički 27. svibnja. Glavni kandidati su, kako se očekuje, kandidat Demokratskog centra Ivan Duque i ljevičar Gustavo Petro. Santos po ustavu ne može tražiti treći mandat. “Velike napetosti” mogle bi izbiti ako desničari budu dominirali Kongresom i ako dobiju predsjednika, smatra Londono.

Predsjednički kandidat FARC-a Rodrigo Londono upozorio je da postoje “snage” koje žele da mirovni proces propadne. FARC ističe da je više od 50 ljudi povezano sa strankom ubijeno otkako je potpisan mirovni sporazum. Mnoga ubojstva pripisana su desnim paravojnim snagama. Više od 200 aktivista za ljudska prava i drugih društvenih lidera također je ubijeno. Osim sigurnosnih pitanja, FARC zabrinjava i to što će prijelazni pravosudni sustav, tzv. JEP, biti fokusiran na zločine koje su tijekom sukoba počinili bivši gerilci, a ne one koje je počinila vojska.

Neki od ključnih prijedloga mirovnog sporazuma, uspostava JEP-a, raspodjela zemlje seljacima bezemljašima i zamjena proizvodnje koke drugim kulturama, još nisu do kraja provedeni. Nije vjerojatno da bi FARC obnovio svoju oružanu borbu ako bi nova kolumbijska vlada odbila provesti dio mirovnog sporazuma ili otišla toliko daleko da počne poništavati već postignut napredak.

No razočaranje ljevičarskih militanata takvom odlukom, uz trajno nezadovoljstvo velikim jazom između bogatih i siromašnih u zemlji, moglo bi izazvati druge pobune. “Ako država ne ispuni svoja obećanja, pojavit će se drugi gerilski pokreti”, rekao je Alexander, demobilizirani borac FARC-a. Oko 1000 disidenata FARC-a zadržalo je oružje, dok pobunjenička Vojska nacionalnog oslobođenja (ELN) koja ima 1500 pripadnika izvodi napade po provinciji.

Polarizacija kolumbijskog društva zbog mirovnog sporazuma i povezana pitanja odražavaju se napadima na političare na društvenim medijima, kao i nasilnim prosvjedima protiv Petra i Uribea. Demokratski centar je fokusirao kampanju na upozorenja da bi pobjeda ljevice pretvorila Kolumbiju u zemlju kao što su Kuba ili Venezuela. Mogućnost da tradicionalno konzervativna Kolumbija skrene ulijevo malo je vjerojatna, ali “elite uvijek zabrinjava što bi ljevica učinila” na vlasti, rekao je Juan Fernando Londono.

Kolumbijski birači izražavaju nepovjerenje prema svim političarima. Oni na vlasti samo koriste državu kako bi “krali od nas” putem korupcije, rekao je inženjer Juan Guillermo. Alicija planira ostaviti svoj listić neispunjen u znak prosvjeda protiv cijele političke klase.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.