Pobornici mađarske stranke desnog centra Fidesz u Ercsiju možda nisu susreli migrante, no jednu stvar zasigurno znaju: ne žele ih u svom gradiću.
Tri godine nakon što su stotine tisuća migranata prošli kroz Mađarsku na putu s Bliskog istoka i Afrike prema zapadnoj Europi, stanovnici ovog uspavanog mjesta južno od Budimpešte otkrivaju kako im je zabrinutost oko migrantske “invazije” ključan faktor na nadolazećim parlamentarnim izborima 8. travnja.
To odgovara Fideszu i njegovom čelniku, premijeru Viktoru Orbanu koji igra na kartu strahova svojih pobornika govoreći o važnosti “etničke homogenosti”.
“Europa je trenutno pod invazijom”, poručio je Orban 15. ožujka na skupu u Budimpešti.
“Njihov cilj (oporbe) je osvojiti vlast i provesti konačni plan: razbiti Mađarsku koja stoji na putu migranata”.
Orbanovo obećanje da će sačuvati mađarski suverenitet i kršćanske vrijednosti, izrečeno u njegovom klasičnom borbenom stilu, na prošlim parlamentarnim izborima mu je osiguralo velike pobjede, a to će se vjerojatno dogoditi i u travnju.
PROČITAJTE JOŠ
Orban se u Europi smatra čelnikom koji unosi najviše razdora u taj kontinent, a šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra’ad al-Hussein ga je nedavno optužo da je rasist i ksenofob zbog izjava da ne želi da Mađarska bude “u više boja”.
Mađarski ministar vanjskih poslova potom je rekao da su te izjave “nečuvene” i zatražio Zeidovu ostavku.
Većina birača s kojima je Reuters razgovarao u Ercsiju rekli su kako se nikad nisu susreli s migrantima, no to ih ne spriječava da ih smatraju opasnima.
“Dovoljno nas je koliko nas ima. Ne trebaju nam migranti”, istaknula je 69-godišnja Maria Pulai koja je Orbanova pobornica duže od dva desetljeća i danas sudjeluje u Fideszovoj kampanji.
Ponosno je pokazala svoju fotografiju s mađarskim čelnikom na mobitelu kad je posjetila Ercsi da podrži lokalnog kandidata.
“Nikad nisam upoznala migrante”, naglasila je Pulai s naznakom smiješka.
“No cijelo vrijeme gledam televiziju, pa sam puno toga naučila. Ne trebaju nam ovdje”, zaključila je.
Daljnji pomak prema desno
Orban govori protiv imigracije otkad su 2015. migranti počeli prelaziti južnu mađarsku granicu sa Srbijom, zbog čega je vlada u Budimpešti odlučila tamo napraviti žičanu ogradu. Priljev migranata znatno se smanjio 2016., no mađarski premijer je zadržao svoju retoriku koja sad čini okosnicu njegove izborne kampanje.
S čvrstom kontrolom nad državnim i poslovnim saveznicima koji drže regionalne medije, Orbanova poruka dobiva znatan odjek u mjestima poput Ercsija gdje mnogi ljudi gledaju samo državne televizijske programe koji prikazuju migrante kako noć za noć rade probleme u zapadnim europskim gradovima.
Originalna Orbanova ideja je bila da Fidesz cilja na dominaciju mađarskom politikom iduća dva desetljeća tako da se zauzme za nacionalne interese. U tome je tražio podršku konzervativnih Mađara koji vjeruju da se njihova država bori s očuvanjem svog identiteta, a ta je strategija dosad uspijevala zbog fragmentirane opozicije.
No čini se da Orban sad cilja i na prostor krajnje desnice koju je radikalna nacionalistička oporbena stranka Jobbik napustila u pokušaju pomaka prema centru.
Daljnji pomak prema desnici i radikalizacija bi mogli postati riskantan potez za Orbana jer je riječ o “jednosmjernoj ulici”, smatra Peter Kreko, direktor liberalnog mađarskog think-tanka Political Capital.
Jobbik se u veljači udružio sa socijalistima i malenom liberalnom strankom LMP u podršci neovisnom kandidatu na izborima u južnoj Mađarskoj, a rezultat je bila iznenađujuća pobjeda nad Fideszom. No takav savez s ljevicom nije izgledan na parlamentarnim izborima.
Ako se Jobbik i ljevica uspiju koordinirati i predstave zajedničke kandidate, Fidesz bi mogao biti u neprilici, tvrdi Kreko.
“Velik ispit… stiže u travnju”, istaknuo je direktor.
Biračko tijelo Fidesza se u proteklim godinama promijenilo jer je dio obrazovanijih konzervativnih glasača ostalo razočarano naglaskom na populističkim protumigrantskim porukama umjesto na mjerama za poboljšanje zdravstva i obrazovanja.
Stranka je te birače zamijenila onima manje obrazovanima i umirovljenicima, tvrde analitičari. Kako bi ih pridobio, Orban je nedavno najavio jednokratnu isplatu i povrat novca za račune za grijanje.
Orban gura i ideju da se “vanjske snage i međunarodne sile” poput Europske unije i Ujedinjenih naroda žele miješati u unutarnja mađarska pitanja i natjerati državu da primi migrante.
Početkom ožujka su se u kazalištu u Ercsiju okupili deseci ljudi kako bi poslušali govor zastupnika Fidesza, gledali fotografije o prijetnjama migracije i o tome kako mađarsko-američki milijarder i globalistički aktivist George Soros koristi svoju mrežu zaklada kako bi diljem svijeta gradio multikulturna društva.
Orban i Soros, saveznici u rušenju komunizma tijekom osamdesetih godina, danas se često sukobljavaju. Orban Sorosa optužuje da se miješa u mađarsku politiku pomažući oporbenim skupinama, dok milijarder premijera proziva opasnim autokratom.
Gospodarstvo na dobrom putu
Fidesz je na prošlim parlamentarnim izborima 2014. osvojio 2,26 milijuna, odnosno 45 posto glasova. Analitičari ovaj put procjenjuju da stranka ima podršku između 1,8 i 2,2 milijuna birača.
Prema mađarskom think-tanku Policy Agenda, podrška Fideszu 2014. bila je najsnažnija u malim gradovima i selima u kojima nedostaju radna mjesta i mnogi ljudi rade u javnom sektoru, a tu je podršku najvjerojatnije zadržao.
U obližnjem Dunaujvarosu, preko puta čeličane iz doba komunizma, lokalni stanovnici stižu na tržnicu gdje mogu kupiti jeftinu odjeću, hranu i kućne potrepštine. Fidesz je tu aktivan sa svojom kampanjom.
Umirovljenik Pal Balonyi, koji je na tržnicu stigao sa svojom unukom, rekao je kako je oduvijek bio konzervativni glasač i da će na izborima u travnju opet glasati za Fidesz iako se ne slaže sa svim politikama te stranke.
Balonyi je tri godine radio u Njemačkoj kao ličilac i smatra kako je Orban vratio gospodarstvo na pravi put i ima jasnu nacionalnu viziju.
“Stavio je i zapadne političare na svoje mjesto, to je isto čimbenik koji uzimam u obzir. Radio sam u inozemstvu, pa znam da smo svugdje tretirani kao građani drugog reda”, zaključio je 68-godišnjak.
