Ima li RH ili nema koordiniranu vanjsku politiku, pitanje je koje je u Saboru postavila i oporba nakon što je premijer Plenković uz ostale članice EU osudio napad u Britaniji iza kojeg vjerojatno stoji Rusija, dok je predsjednica Grabar Kitarović istodobno Putinu poslala čestitku za pobjedu na izborima u kojoj napad nije ni spomenut.
Nije prvi put u kratkoj povijesti hrvatske vanjske politike da se postavlja pitanje, ma koja god opcija ili osoba sjedila u Banskim Dvorima ili na Pantovčaku ima li koordinacije vanjske politike ili ne. Nakon nedavne disonancije tijekom posjeta Aleksandra Vučića Zagrebu, sada je priča pukla na odnosu s Rusijom.
“Poštovani predsjedniče Putin, pozivam Vas i da službeno posjetite RH što do sada nije učinio nijedan ruski predsjednik iako ste Vi sudjelovali na energetskom summitu u Zagrebu”, rekla je Grabar-Kitarović Putinu prilikom posjeta Rusiji.
Nakon Putinova reizbora u nedjelju u sjeni najvećeg zaoštavanja odnosa s Europom od ukrajinske krize, predsjednica šalje čestitku Putinu, u kojoj se, za razliku od onih drugih europskih čelnika poput Jeana Claudea Junckera ili Emmanuela Macrona, napad u Britaniji ne spominje, ali spominje intenziviranje gospodarskih odnosa.
Premijer Andrej Plenković na novinarsko pitanje u Briselu jučer kaže da se sastao s predsjednicom prije Vijeća i odgovara na pitanje o čestitci Putinu kazavši da je to nešto što treba pitati predsjednicu.
Oporbeni SDP danas u Saboru intervenira, naime, kako je kazao Peđa Grbin: “Klub zastupnika SDP-a inzistira na hitnom sastanku državnog vrha kako bi se napokon uskladila vanjska politika”
Danas pak u Briselu Plenković kaže – vanjska politika je usklađena, državni će se vrh sastati u ponedjeljak i odlučiti kakve će mjere poduzeti protiv Rusije.
Grabar-Kitarović u ponedjeljak pak premješta ured u Karlovac, a Britanija očekuje solidarnost europskih partnera s obzirom na to da mnoge članice Unije razmatraju ili protjerati ruske diplomate, ili opozvati svoje iz Moskve.
Plenković ponavlja da predsjedničino održavanje kontakta s Putinom na drugom kolosijeku, nije sporno: “Mnoge države imaju odnose s Rusijom, to nije … ovdje se traži kalibrirani odgovor za nešto što je nedopustivo za članice Unije, NATO-a, Vijeća sigurnosti …ovo je ozbiljan politički problem”
Kao ozbiljan politički problem, bivša ministrica vanjskih poslova GLAS-ova Vesna Pusić danas vidi odašiljanje različitih poruka iz Zagreba u doba krize s Rusijom: “Ajmo se nadati da se samo radi o nekoordiniranosti i nespretnosti, a ne instrumentaliziranja Hrvatske u jednom ovakvom trenutku”.
A ruskih, kao ni interesa drugih igrača u geopolitičkoj križaljci regiji ne manjka. Drugi predsjedničin kolega Donald Trump, američki predsjednik također je čestitao Putinu i pozvao na održavanje prvog summita Trump Putin o prestanku trke u naoružanju te drugim ključnim svjetskim kriznim točkama od Sjeverne Koreje do Sirije i Irana.
U geostrateškom miješanju karata neke zemlje već su se ponudile za domaćine – od domovine Melanije Trump do susjedne Srbije. Plenković na pitanje je li i Hrvatska u utrci za domaćina odgovara: “Ha … sve je moguće, nismo o tome do sada razmišljali …”
Politički pragmatizam britanskog premijera Palmerstona govorio je kako nacije nemaju stalne prijatelje ili saveznike, imaju samo stalne interese. A mnoge i dalje muči pitanje ne samo je li hrvatska vanjska politika usklađena, nego koji joj je ciljj i interes.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
