Godinu dana nakon što se strelovito popeo na vlast, francuski predsjednik Emmanuel Macron osvojio je svojim reformističkim žarom simpatije dijela biračkog tijela, ali ankete pokazuju da ga većina zemlje i dalje ne voli.
“Ako postoji jedna stvar oko koje se Francuzi slažu, to je da predsjednik bude aktivan. Ne slažu se oko kvalitete tih akcija”, rekao je Jean-Daniel Levy, analitičar agencije za ispitivanje javnog mnijenja Harris Interactive. Macron je nakon vrtoglavog uspona do Elizejske palače iskusio i strelovit pad popularnosti kada je prošlog rujna počeo forsirati promjene zakona o radu koji olakšava zapošljavanje i otpuštanje radnika.
Potpora mu je nakon prvih 100 dana na dužnosti pala s visokih postizbornih 64 na 36 posto, po ispitivanju Ifopa. To je bilo manje čak i od njegova nepopularnog socijalističkog prethodnika Francoisa Hollandea u istom tom razdoblju. No zadnjih mjeseci potpora mu je u javnosti porasla na 40 do 45 posto, više nego Hollandeu u istom razdoblju i jednako desničaru Nicolasu Sarkozyju koji je vladao od 2007. do 2012.
Takav obrat nije uobičajen za francuske predsjednike, rekla je analitičarka Chloe Morin iz think tanka Zaklada Jean-Jaures. “Čini se da su mu ljudi spremni dati vremena”, kazala je.
Nepopularni suparnici
Premda su strpljivi, francuski birači Macrona općenito doživljavaju negativno čak i ako gospodarstvo raste i nezaposlenost pada. Ispitivanje Ipsosa za konzultantsku kuću Sopra Steriju objavljeno u srijedu pokazalo je da je godinu dana nakon izbora dvije trećine birača – 64 posto – razočarano njegovim rezultatima. No za utjehu Macron treba samo pogledati rejting svojih glavnih političkih suparnika, koji mu ne mogu biti ozbiljna prijetnja.
Na svojem pohodu do predsjedničke palače, Macron je pregazio i socijaliste i republikance (desni centar), a čelnica krajnje desnice Marine Le Pen oslabila je nakon izbornog poraza. Ispitivanje Ipsosa od 25. travnja pokazalo je da samo 26 posto birača ima pozitivno mišljenje o ljevičaru Jean-Lucu Melenchonu, 24 posto o Le Pen te 17 posto o vođi oporbenih republikanaca Laurentu Wauquiezu.
Dobar predstavnik Francuske
Iako mu potpora u javnosti varira, stajališta birača o Macronovim prednostima i slabostima uglavnom su stabilna. Smatra ga se čovjekom koji ima viziju potrebni za preobrazbu Francuske te zagovornikom slobodne trgovine i multilateralizma. Ali isto tako smatra se da taj bivši investicijski bankar nema razumijevanja za svakodnevne brige svojih sugrađana, a to je dijelom posljedica njegova programa smanjenja poreza što je uglavnom pogodovalo bogatima. Ispitivanje Elabe potkraj ožujka pokazalo je da 74 posto birača smatra da su njegove politike “nepravedne”, a 77 posto da pridonose podjelama u zemlji.
Očekivanja je nadmašio na međunarodnoj pozornici. Prije izbora Macronovi protivnici upozoravali su da će 40-godišnji predsjednik teško braniti francuske interese u doba kada se “politika vodi mišićima”. No ugostivši ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa u prva dva mjeseca mandata i usprotivivši se Trumpu zbog njegove odluke da se povuče iz Pariškog klimatskog sporazuma, “jako se brzo etablirao kao predsjednik”, rekao je Jeanbart.
Nema konkretnog poboljšanja za obične ljude
Kod kuće su ga njegova stroga stajališta o imigraciji – planira ubrzati deportacije ekonomskih migranata bez viza – i pogodovanje poslovnom sektoru stajali potpore na ljevici. Glasači na desnici, pak, zadivljeni su njegovim odbijanjem da popusti pred masovnim prosvjedima. Analitičar Elabea Bernard Sananes kazao je da se Macrona još uvijek ocjenjuje po njegovim ciljevima, a ne rezultatima. “Val optimizma koji je slijedio nakon predsjedničkih izbora polako se smanjuje”, rekao je za Les Eschos. “Francuzi vide da je ekonomska situacija općenito bolja, ali još nisu doživjeli konkretno poboljšanje vlastite situacije”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.