Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a okupit će se u srijedu i četvrtak na sastanku na vrhu u Bruxellesu, na kojem se očekuju novi pritisci američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da povećaju obrambene proračune, a do sastanka dolazi u ozračju napetosti u transatlantskim odnosima zbog trgovinskih pitanja.

Na dnevnom redu summita, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, osim uravnoteženije raspodjela troškova bit će jačanje sposobnosti za odvraćanje i obranu, projiciranje stabilnosti, borba protiv terorizma, jača suradnja s Europskom unijom.

“Sjedinjene Države troše na NATO više nego ijedna druga država. To nije pošteno niti prihvatljivo. Iako te zemlje povećavaju svoje doprinose od kada sam ja na dužnosti, one moraju učiniti puno više”, poručio je američki predsjednik Donald Trump preko twittera u ponedjeljak, uoči polaska u Europu.

Trump u utorak kreće na put i u sedam dana posjetit će četiri grada. Nakon summita u Bruxellesu otputovati u London, zatim u Glasgow, a u ponedjeljak 16. srpnja odlazi u Helsinki gdje se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Članice NATO zacrtale su na summitu u Walesu 2014. godine da će u sljedećih deset godina podići izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a. Taj cilj po najnovijim podacima trenutačno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija. Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

Očekuje se da će do 2024. godine taj cilj ispunjavati ukupno 17 država. Pored ovih osam koje već sada ispunjavaju cilj pridružit će im se još devet zemalja: Hrvatska, Albanija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Mađarska, Slovačka i Turska. Međutim, još neke zemlje, među njima i velike članice poput Njemačke, Italije i Španjolske neće ni do tada ispuniti zacrtani cilj. Od ukupnih troškova za obranu svih država članica NATO-a na Sjedinjene Države otpada 70 posto.

Predsjednik Trump uveo je carine na čelik i aluminij iz Europske unije, Kanade i Kine i stalno prigovoara Europi zbog trgovinskog suficita koji ima u razmjeni sa Sjedinjenim Državama. Također najavljuje mogućnost uvođenja carina i na europske automobile.

Trump je u prvoj polovici prošlog mjeseca prijevremeno napustio sastanak čelnika skupine G7 i odbio podržati već usuglašenu zajedničku izjavu. Stoga se Europljani  pribojavaju Trumpove nepredvidljivosti, a naročito mogućnosti da bi on mogao napraviti neke ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prije njihova sastanka u Helsinkiju.

Stoga su europska očekivanja, prema više analitičara, svedena na to da summit prođe bez većih ogrebotina i iznenađenja.

Europski saveznici se plaše da bi Trump mogao pokušati produbiti podjele između Sjedinjenih Država i EU-a kao i isprovocirati podjele unutar EU-a.

Spominje se mogućnost da bi Trump kao ustupak Rusiji mogao otkazati vojnu vježbu NATO-a “Trident Juncture”, koja se u listopadu  treba održati u Norveškoj, uz obrazloženje da bi Rusija tu vježbu mogla shvatiti kao prijetnja i da je to veliki trošak za američke porezne obveznike.

Vježba Trident Juncture 2018 najavljena je kao najveća vježba NATO-a od kraja Hladnog rata.

Čelnici zemalja članica NATO-a na summitu će potvrditi odluke o prilagodbi zapovjedne strukture Saveza, koja će se povećati za 1200 ljudi te  “inicijativu spremnosti” prema kojoj će saveznici do 2020. godine imati 30 mehaniziranih bojni, 30 zrakoplovnih eskadrila i 30 borbenih plovila, spremnih za djelovanje u roku od 30 dana ili manje.

Tu su i odluke da će  novo Zajedničko zapovjedništvo za Atlantik biti u Norfolku, u Sjedinjenim Državama, te novo logističko zapovjedništvo u Ulmu, u Njemačkoj.

Očekuje se da će saveznici donijeti odluku o početku pregovora o pristupanju Makedonije NATO-u, koji bi mogli početi 1. kolovoza. To međutim još ne znači i pozivnicu za članstvo koja će biti upućena teka kada bude proveden dogovor o imenu zemlje postignut između Skoplja i Atene. Makedonija od 2008. godine čeka na pozivnicu, a sve zbog blokade Grčke, koja se protivila ustavnom imenu Makedonije.

Nedavno su premijeri dvije zemlje postigli dogovor o imenu Sjeverna Makedonija, ali taj dogovor još treba biti potvrđen u obje zemlje, između ostaloga i na referendumu u Makedoniji.

Očekuje se također i odluka o produljenju finaniciranja afganistanskih snaga do 2024. godine. Prema sadašnjem dogovovoru, saveznici finaniciraju afganistanske oružane snage s oko milijardu dolara godišnje do 2020. godine.

Očekuje se da će na summitu biti potvrđena odluka o novoj misiji za obuku iračkih snaga u okviru borbe protiv terorističke organizacije Islamska država te nastavak dvotračnog pristupa prema Rusiji – s jedne strane jačanje sposobnosti za odvraćanje,  a s druge nastavak dijaloga.

Dan prije summita, u utorak će biti potpisana izjava EU-a i NATO-a o suradnji.

NATO, koji je utemeljen 1949. godine kao snaga odvraćanja sovjetske prijetnje, zasnovan je na čvrstoj suradnji Europe sa Sjedinjenim Državama. Nakon završetka Hladnog rata nastupila je svojevrsna kriza uslijed tražanje nove svrhe postojanja, ali je to prestalo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, a slijedom toga NATO je poslao postrojbe u baltičke zemlje i Poljsku kao snagu odvraćanja od ruskih prijetnji.